"DIJALOG JE LEK ZA SRBIJU!" Bulatović i Barac za Kurir televiziju: "Umesto uvreda i incidenata potrebna je borba programa i ideja"
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je građane Lapova juče da daju podršku Srpskoj naprednoj stranci na izborima, kako bi se zauvek završila priča o rušenju zemlje spolja i iznutra. On je upozorio da bi nas blokaderi vratili u vreme kada nije bilo fabrika, a da je, samo zahvaljujući narodu sačuvana nezavisnost, stabilnost, i pravo na sopstvenu budućnost.
Vučić je najavio i da će Srbija sledeće godine biti prva zemlja u Evropi po stopi rasta, a da država ne pamti da je kurs dinara bio stabilniji u poslednjih 14 godina, nego što je to danas. Obraćajući se okupljenim građanima, predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da bi Srbija naredne godine mogla da dostigne veliki uspeh i bude među vodećim evropskim zemljama. Ali, da bi pojedini akteri sa političke scene hteli to da spreče i Srbiju vrate u vreme bez fabrika i investicija.
O ovim temama, za emisiju "Redakcija", govorili su Dejan Bulatović, narodni poslanik i Srđan Barac, Savetnik ministra za evrointegracije.
- Mislim da je ta poruka bila dvostruko usmerena. Jedan deo odnosio se na unutrašnju političku scenu, jer su pojedini akteri, kako se navodi, imali različite kontakte i podršku iz regiona - Sarajeva, Zagreba, Tirane, Prištine, Podgorice, ali i iz pojedinih evropskih prestonica. Ne treba zanemariti ni uticaje sa drugih strana. Postoje različiti interesi i različiti akteri kojima možda nije odgovaralo da situacija u Srbiji bude stabilna i uspešna - rekao je Barac.
Poruke upućene i unutra i spolja
Barac smatra da je poslata politička poruka bila namenjena i domaćoj javnosti i međunarodnim akterima, u kontekstu aktuelnih geopolitičkih okolnosti.
- Danas se vode velike političke igre - od pitanja oko Niša, do toga kako će izgledati završetak rata u Evropi i kakva će biti pozicija Srbije. Mi imamo principijelan stav, ali u velikim geopolitičkim igrama često postoje različiti centri uticaja koji pokušavaju da ostvare svoje interese. U prethodnom periodu imali smo različite pokušaje destabilizacije, a nakon izbora 2023. godine videli smo i pokušaje organizovanja blokada i protesta. Vremenom su se pojavile različite informacije o tome ko je sve bio uključen i kakvi su interesi stajali iza pojedinih aktivnosti. Srbija se već duže vreme nalazi u situaciji koja predstavlja pogodno tlo za različite uticaje - kako spolja, tako i iznutra. Zato je poruka bila usmerena na obe strane: i prema onima koji pokušavaju da utiču spolja, ali i prema onima unutar zemlje koji se nude kao njihovi partneri - objasnio je.
Bulatović je ocenio da u skupštinskim raspravama izostaju konkretni predlozi i argumentovana debata o zakonskim rešenjima.
- Mogu da govorim iz ugla narodnog poslanika i onoga što svakodnevno vidimo u Skupštini. Opozicija ima mogućnost da kroz različite mehanizme utiče na zakone, da predlaže amandmane i da kroz argumente pokaže šta smatra da treba promeniti. Međutim, mi to do sada nismo videli u dovoljnoj meri. Kada Srpska napredna stranka i vladajuća većina predlažu zakone, postoje polemike, ali uglavnom ne u smislu kako da se neko rešenje unapredi, već se svodi na kritiku bez konkretnih predloga - naveo je.
- Prava politička debata bi bila kada bi neko rekao: "Ovaj zakon nije dobar zbog toga i toga, predlažemo drugačije rešenje i objasnićemo kako bi ono funkcionisalo." To bi bila borba programa i ideja. Ovako često izostaje jasna politika i vizija, a rasprava se svodi na kritiku vlasti. Bilo je različitih incidenata u parlamentu, ali ono što nedostaje jeste ozbiljna i argumentovana debata o zakonima i rešenjima. Dijalog je osnova demokratije. Predsednik Aleksandar Vučić često poziva na razgovor i smatram da je to nešto što je potrebno društvu. Moramo da razgovaramo, da sučeljavamo argumente i da kroz debatu tražimo najbolja rešenja - za emisiju "Redakcija", zaključio je Bulatović.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs

