ZAGREB - Nadbiskup Puljić istakao je da ovaj susret nadilazi dimenzije lokalnih granica i prostora, a patrijarh Irinej da imamo puno više zajedničkog što nas obavezuje da prošlost koja nas je delila ostavimo iz sebe. Pre susreta u Katedrali sv. Stošije patrijarh Irinej posetio je riznicu Crkve sv. Ilije, gde su ga dočekali pravoslavni vernici, a glavni razlog njegove posete Hrvatskoj je proslava 400. godišnjice Bogoslovije u manastiru Krka, kojoj će sutra prisustvovati i zadarski nadbiskup, prenela je hrvatska agencija Hina.
"Ovaj susret u Zadru, uz sarkofag naše zajedničke svetice i mučenice blažene Stošije, nadilazi dimenzije naših lokalnih granica i prostora. Imajući pred očima 20. vek i brojne napetosti od kojih su trpeli i katolički Hrvati i pravoslavni Srbi, kako zbog ratova svetskih razmera, tako i zbog domaćih sukoba i razmirica, poželio bih da ovaj naš susret bude doprinos miru i stabilnosti i u Hrvatskoj i u Srbiji", poručio je Puljić.
Patrijarh Irinej rekao je kako Zadar i katedrala podseća na vreme kada je bila jedna hrišćanska crkva, te istakao kako to vreme nije bilo kratko. "Imamo mnogo zajedničkog, više onoga što nas zbližava i čini da budemo jedno, ako ne zajedno, barem jedni pored drugih. Živimo u vremenu koje nas upućuje jedne k drugima, imamo zajedničkog bližnjega i radi te blizine smo dužni učiniti nešto - da ostavimo prošlost iza sebe", istakao je patrijarh Irinej.
On je dodao kako je riječ o prošlosti "koja nas je delila, koja je ostavila traga, s kojom se ne ponosimo. "Nekada je ovde bilo mnogo više Srba nego što je danas, a vreme koje je iza nas svedoči i govori da je bilo doba kada smo živeli kao braća. Molimo se Bogu da se to vreme vrati", naveo je on. Jer, prema njegovim rečima, "život nam brzo prolazi, ali nema veće tragedije za čoveka nego da gaji mržnju prema drugome - ona više ubija i satire onoga u kome je nego onoga na koga se odnosi".
Patrijarh je poručio da nosimo zajedničko ime - hrišćani, te smo dužni i pozvani biti braća. Poseti patrijarha Irineja prisustvovao je i Veselko Čakić, potpredsednik Saveta za nacionalne manjine u Vladi Hrvatske, koji je naglasio da je "ova poseta važna radi ljudi, da im se pomogne, kako se ne bi osećali zaboravljenima".
Manastir podigla sestra cara Dušana
Manastira Krka je 1350. podigla srpska princeza Jelena, sestra cara Dušana. Tim povodom arhijerejsku liturgiju u tom manastiru, čuvenoj svetinji Dalmatinske eparhije, služiće patrijarh Irinej sa episkopima SPC. Manastir Krka, koji se nalazi nedaleko od Kistanja između Knina i Šibenika, od osnivanja je bio duhovni i kulturni centar pravoslavnih dalmatinskih Srba, a i šire.
Bogoslovska škola je otvorena još davne 1615. godine i poznata je kao prva škola za sveštena lica u srpskom narodu. Srpska princeza Jelena, udata za hrvatskog kneza Mladena Drugog Šubića, posvetila je manastir Svetom arhanđelu Mihailu. Predanje kaže da su manastir u kanjonu reke Krke, na današnjem mestu, osnovali monasi prispeli iz Svete zemlje, iz manastira Svetog arhistratiga Mihaila kojeg je tamo podigao srpski kralj Milutin. Monahe je na to nagovorio ispovednik princeze Jelene monah Ruvim
