NELA KUBUROVIĆ MINISTARKA PRAVDE GOVORI ZA KURIR:Srbija menja  Ustav posle izbora 2020! Na sudije i tužioce više utiču kolege i prijatelji nego POLITIČARI! A, evo šta je poručila premijerki Brnabić!
Foto: Marina Lopičić

Intervju nedelje

NELA KUBUROVIĆ MINISTARKA PRAVDE GOVORI ZA KURIR:Srbija menja Ustav posle izbora 2020! Na sudije i tužioce više utiču kolege i prijatelji nego POLITIČARI! A, evo šta je poručila premijerki Brnabić!

Politika -

Prvi put se nalazimo u situaciji da menjamo najviši pravni akt, a ne da

donosimo novi, što je daleko duži i komplikovaniji proces. Ako poslanici
usvoje tekst izmena, onda će se građani izjašnjavati na referendumu

Ministarka pravde Nela Kuburović jedna je od retkih srpskih političarki koja

bar javno ne ulazi u otvorene sukobe s kolegama. Ipak, nedavno se spekulisalo da je zaratila s predsednicom Skupštine Majom Gojković, i to ni manje ni više nego zbog izvršitelja. Kuburovićeva to u intervjuu za Kurir odbacuje i kaže da s Gojkovićevom ima dobru saradnju.

Otkriva i da joj trenutno nije bitno da li će biti u sledećoj vladi, već da je od toga važnije da se govori kako je s kolegama uspela da pravosudni sistem "ponovo postavi na noge i da on bude po meri građana".

Šta je tačno u medijskim napisima da ste u ratu s predsednicom Skupštine Majom Gojković, i to zbog izvršitelja? Ona je tražila da se za dug ispod 5.000 evra ne plene kuće, a vi ste se tome protivili...

- Izmene i dopune Zakona o izvršenju i obezbeđenju, koje je Narodna skupština nedavno usvojila, pre svega pojačavaju socijalno-društveni aspekt zakona i uvode novine, kojima se drastično olakšava položaj dužnika. Ministarstvo je posebno uzelo u obzir građane koji imaju dugovanja, a lošijeg su materijalnog stanja i predvidelo da se za komunalne dugove ne može prodati nekretnina zarad iznosa duga nižeg od 5.000 evra. Ovakva odredba nije postojala ranije. S druge strane, Skupština jeste mesto na kojem se razgovara, debatuje i gde se sučeljavaju mišljenja, tako da su apsolutno netačne priče da smo predsednica Gojković i ja u nekakvom sukobu. Upravo suprotno. Pozdravljam njeno aktivno učestvovanje u skupštinskoj raspravi o ovom bitnom zakonu.

foto: Marina Lopičić

Neki su vas optužili da branite izvršitelje jer su uplatili milijardu dinara u budžet i zaposlili 2.000 ljudi? - Mislim da je ministarstvo na čijem sam čelu u proteklih nekoliko godina pokazalo da je najveći kritičar rada javnih izvršitelja, tamo gde je to opravdano. Nije mali broj slučajeva razrešenja, novčanih i disciplinskih kazni koje je ministarstvo izreklo javnim izvršiteljima. Međutim, često zaboravljamo koliko je izvršni postupak bitan za efikasnost pravosuđa, vladavinu prava i uopšte za privredu. To što neko ima pravnosnažnu presudu, a ne može da je izvrši godinama, nije dostupnost pravdi. Zamislite samo da vama poslodavac duguje višegodišnju platu, da imate odluku suda u vašu korist i da taj novac ne možete da naplatite. Sistem javnih izvršitelja nije nešto što je Srbija izmislila, to je sistem koji postoji u mnogim evropskim državama. Najveće zamerke koje smo dobijali iz EU, i gde smo donedavno uvek bili negativno ocenjeni, jesu neefikasnost izvršenja sudskih presuda. Nove izmene zakona još više pojačavaju kontrolu nad radom javnih izvršitelja, jer je bitno da svaki postupak bude sproveden u okviru zakona, koji, moram da naglasim, jednako brine i o pravima poverioca, ali i o zaštiti položaja dužnika.

Dokle se stiglo s radom na izmenama Ustava u delu koji se odnosi na pravosuđe? - Skupštinski Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo u junu je usvojio Predlog za izmenu Ustava, koji je Vlada uputila Narodnoj skupštini još u novembru prošle godine. Time je otpočeo deo postupka izmene Ustava, koji je isključivo u nadležnosti Skupštine. To znači da narodni poslanici prvo moraju sa dvotrećinskom većinom da izglasaju da li uopšte žele da se Ustav menja u delu koji se odnosi na pravosuđe, zatim Skupština treba da sprovede javne konsultacije povodom teksta amandmana, a onda, kada Odbor za ustavna pitanja sačini konačan tekst izmena, o njemu ponovo treba da se izjasne poslanici.

Ide se i na referendum? - Ukoliko poslanici usvoje tekst izmena, ponovo sa dvotrećinskom većinom, tek se onda o tome izjašnjavaju građani na referendumu.

I kada bi to moglo da se dogodi? - Prvi put se nalazimo u situaciji da menjamo Ustav, a ne da donosimo novi, što je daleko duži i komplikovaniji proces. S obzirom na to da su na proleće i redovni parlamentarni izbori, mislim da će novi saziv plenuma biti u prilici da završi započeti proces, uzimajući u obzir vreme i složenost postupka.

Građani očekuju da se smanji uticaj vlasti, odnosno političara, na pravosuđe... - Podela vlasti na sudsku, izvršnu i zakonodavnu jasno razdvaja nadležnosti i odgovornosti svake od njih, ali ne može da u potpunosti isključi međusobni uticaj, jer se upravo na taj način - naravno, govorimo o uticaju u okviru zakona i Ustava - uspostavlja balans između te tri grane. Ukoliko pogledate neka istraživanja, videćete da najmanji deo uticaja na sudije i tužioce dolazi od strane izvršne vlasti. Mnogo veći uticaj vrše kolege, prijatelji, predsednici sudova ili advokati. Cilj budućih izmena Ustava upravo jeste jačanje nezavisnosti sudstva i samostalnosti tužilaštva kroz postupak izbora nosilaca pravosudnih funkcije, iz kojeg će biti isključene Narodna skupština i Vlada.

Bivša predsednica Vrhovnog suda Vida Petrović Škero ocenila je da "Srbiji treba 20 godina da dođe do nezavisnog pravosuđa", a tvrdi i da su prethodne reforme bile loše. Kako vidite ovakve kritike od ljudi koji su i sami decenijama bili deo pravosudnog sistema? - To kaže neko ko je lično sprovodio propale reforme, i to s najvišeg sudijskog položaja. U vreme kada je ona bila predsednik Vrhovnog suda Srbije i predsednik Visokog saveta pravosuđa, trebalo je mnogo više od 20 godina da se dođe efikasnog i kvalitetnog pravosuđa. Danas su stvari bitno drugačije. Dosta toga je urađeno na jačanju nezavisnosti, i to ne samo zakonskim izmenama već i donošenjem raznih drugih pravilnika i etičkih kodeksa od strane Visokog saveta sudstva (VSS), Državnog veća tužilaca (DVT) i Vlade. Krenulo se i sa izmenama Ustava, koje najviše treba da doprinesu jačanju nezavisnosti, ali i odgovornosti pravosuđa. To da nisu učinjeni konkretni pomaci može da tvrdi samo neko ko to namerno ne želi da vidi, ko je zlonameran i bavi se politikanstvom, a ne činjenicama.

foto: Tanjug/Filip Krainčanić

Da pređemo na dnevnu politiku. Ne oglašavate se često kada je rad SNS u pitanju. Kako vidite najavu predsednika stranke Aleksandra Vučića da će se povući s tog mesta? - Želim da verujem da će se predsednik Vučić predomisliti i da tako nešto neće uraditi. Duboko sam ubeđena da mu podršku tome neće pružiti ni njegovi saradnici, kao ni članstvo SNS. Naravno, koju god odluku da donese na kraju, biće poštovana, jer Aleksandra Vučića dovoljno poznajem da mogu da kažem da on odluke ne donosi preko noći.

Koliko čestu komunikaciju imate s predsednikom Vučićem otkako nije u Vladi i u kojim situacijama? Koliko prihvatate njegove eventualne sugestije? - S predsednikom se svi mi iz Vlade konsultujemo u vezi s važnim strateškim i državnim pitanjima, kada je to potrebno, ali naravno da ta komunikacija nije svakodnevna. Možda je to najčešće kada je u pitanju Kosovo, jer je to visokopolitičko pitanje u kojem i predsednik i Vlada moraju biti na istom kursu.

Kakvu predizbornu kampanju očekujete? Čini se da je atmosfera već postala pomalo uzavrela... - Očekujem da će se nastaviti najbrutalniji napadi na Aleksandra Vučića i njegovu porodicu, jer opozicija sem laži, nereda na ulicama, uništavanja javne imovine i nasilja nema ništa drugo da ponudi građanima. SNS neće imati problem da pokaže koliko je Srbija napredovala otkako su Aleksandar Vučić i SNS postali okosnica vlasti i sigurno se neće baviti time da građanima ukazuje koliko je neko loš, već baš suprotno - koliko dobrog je u proteklih nekoliko godina učinjeno i šta je plan za budućnost.

Da li uopšte postoji dijalog vlasti i opozicije? - Ova vlast je pokazala u bezbroj slučajeva da je dijalog jedini pravi način da se dođe do dogovora, kojim će sve strane biti jednako zadovoljne, ili pak jednako nezadovoljne. Kada je u pitanju dijalog s predstavnicima opozicije, drago mi je što je on otpočeo, ali u delu opozicije ne vidim iskrenu želju da se njime nešto postigne. Svaki dan u javnost izlaze pojedinci sa oprečnim izjavama i drugačijim stavovima. Mislim da među njima samima postoji duboko nepoverenje i nesuglasice, što je za njih veći problem nego neslaganje s Vladom.

Na kraju, da li vidite sebe u vladi i posle izbora 2020? - Gde ću biti nakon izbora, to ostaje da vidimo. Važno je gde sam danas i kakve rezultate u radu ostvaruje Ministarstvo pravde otkako sam postala ministar. Sve dok sam na ovom mestu, želim da budem sigurna da smo moji saradnici i ja dali sve od sebe da pravosudni sistem ponovo postavimo na noge i da on bude po meri građana. Da li i koliko smo uspeli u tome, reći će upravo isti ti građani na predstojećim izborima.

O istrazi ubistva Olivera Ivanovića NEMA POMAKA, PRIŠTINA NE SARAĐUJE

foto: EPA

Da li ima pomaka u istrazi ubistva Olivera Ivanovića? Kakva je saradnja sa organima u Prištini? - Nažalost, nema. Prištinski organi nisu odgovorili maltene ni na jedan zahtev Tužilaštva za organizovani kriminal, dok je Beograd odgovorio na sve njihove. Oni navodno sprovode istragu, hapse Srbe na Kosovu bez ikakvih dokaza da su umešani u Ivanovićevo ubistvo, prestrašujući njihove porodice. Nažalost, ni do kakvih pomaka u njihovoj istrazi nije došlo. Mi ne odustajemo od naše istrage i verujem da će tužilaštvo u Beogradu u okviru svog istražnog postupka doći do konkretnih dokaza o tome ko su naručioci i ko su izvršioci ubistva.

foto: Tanjug/Zoran Žestić

Poruka za premijerku ANA BRNABIĆ JE DOBRODOŠLA U SNS

Premijerka Ana Brnabić je nagovestila ulazak u SNS. Kako će biti primljena? - Svako ko je pristupio SNS sa iskrenom željom da pomogne Srbiji i svome narodu, da naporno radi za opšte dobro svoje države, bio je prihvaćen i prošao je kroz širom otvorena vrata SNS. Verujem da će, ukoliko Ana želi da bude deo SNS, na isti način biti primljena.

Kurir.rs/Boban Karović Foto: Marina Lopičić

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track