PRIŠTINA POKUŠAVA DA OTME SRPSKO ODMARALIŠTE U BUDVI: Traže jednu od najlepših plaža na celom Jadranu PODNELI I TUŽBU U STRAZBURU
Foto: Shutterstock

kosovo i metohija

PRIŠTINA POKUŠAVA DA OTME SRPSKO ODMARALIŠTE U BUDVI: Traže jednu od najlepših plaža na celom Jadranu PODNELI I TUŽBU U STRAZBURU

Politika -

Lažna država Kosovo bi da preko Crne Gore izađe na more.

Tačnije, putem uvale Kamenovo na Budvanskoj rivijeri oko koje

Priština već duže od decenije bezuspešno vodi spor tvrdeći da je nekadašnje odmaralište izgrađeno u zaleđeni uvale Kamenovo na Budvanskoj rivijeri "vlasništvo građana Kosova". Podneli su i žalbu Apelacionom sudu Crne Gore, ali i tužbu Međunarodnom sudu u Strazburu.

Iako od Prištine do Drača novim auto-putem do Jadrana mogu da stignu za četiri sata, ne odustaju od, kako tvrde, svog parčeta crnogorske obale.

Agencija za privatizaciju, naime, tvrdi da je 33.000 kvadrata zemljišta u zaleđu Kamenova, jedne od najlepših plaža, ne samo u Crnoj Gori, a na kome se nalazilo sindikalno odmaralište, bila imovina državnog preduzeća DP "Rekreaturs" iz Prištine. Navode da je 1999. godine DP "Rekreaturs" iz Prištine preregistrovan u DP "Rekreaturs" Budva i da je sva imovina uknjižena na novo preduzeće.

Osnovni sud u Kotoru odbio je tužbu prištinske agencije za privatizaciju, ali je odmah podneta žalba Apelacionom sudu. Agencija za privatizaciju čeka i na izjašnjavanje Međunarodnog suda u Strazburu gde su takođe podneli tužbu.

Firma "Rekreaturs" Budva je u međuvremenu privatizovana. Kupac je 2002. godine bila "Atlas grupa" Duška Kneževića.

U katastarskoj evidenciji crnogorske Uprave za nekretnine, međutim, piše da je kompleks od gotovo tri i po hektara na kome se nekada nalazilo odmaralište svojina Crne Gore, a korišćenje je upisano na firmu "Rekreaturs".

Zaboravili na svoj status i Rezoluciju 1244

Prema mišljenju direktora Instituta za uporedno pravo u Beogradu, Vladimira Čolovića, zahtev Prištine je bespredmetno pitanje. Čolović podseća da se sve dogodilo 1999. godine tako da je ovo pitanje bespredmetno iako Crna Gora sada priznaje samoproglašeno Kosovo. Danas je status određen Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija prema kojoj je Kosovo i dalje deo teriterije Srbije.

- Crna Gora ne bi trebalo da odgovara na zahteve Agencije za privatizaciju. Trebalo bi da odbaci tužbu - kaže Čolović.

Napominje da se ovde ne može primeniti ni sporazum o sukcesiji bivše SFRJ i to iz dva razloga. Prvi je što aneks G obuhvata stanje stvari zaključno sa 31. decembrom 1990. godine. Drugi je, kako objašnjava, to što Kosovo formalno nije samostalna država i ne može se govoriti o kontinuitetu i sukcesiji Kosova ni u odnosu na bivšu Jugoslaviju, a ni na Republiku Srbiju.

Strazbur time ne bi trebalo da se bavi

Pošto status Kosova nije rešen ta pitanja ne mogu biti postavljena tako kako je to uradila kosovska Agencija za privatizaciju.

- Sud u Strazburu, ukoliko bude poštovao Rezoluciju 1244, time se neće baviti. Ovde je u pitanju Republika Srbija koja je vlasnik "Rekreatursa". Ako pogledamo datum kad je došlo do ovoga slučaja i ako pogledamo situaciju sa statusom Kosova, to znači da bi sud u Strazburu trebalo dublje da uđe u meritum stvari i da utvrdi kad se desilo to premeštanje sedišta "Rekreatursa" iz Prištine u Budvu i da je vlasnik "Rekreatursa" kao sindikalne firme bila Republika Srbija. Znači, moramo da imamo u vidu Rezoluciju 1244 i da imamo u vidu da Kosovo nije samostalna država - zaključio je Čolović.

Tokom protekle decenije sporenja o vlasništvu nad nepuna tri i po hektara u zaleđu Kamenova od nekadašnjeg odmarališta su ostale samo oronule barake radničkog odmarališta u koje su se 1999. godine uselile izbeglice sa Kosova i Metohije.

Nakon pokušaja njihovog nasilnog iseljavanja izbeglice su prihvatile da napuste barake uz naknade koje su dogovorili sa budvanskim "Rekreatursom".

Kamenovo potražuju i meštani tvrdeći da im nikada nije isplaćena naknada za eksproprijaciju zemljišta, odnosno da im je gotovo polovina zemlje oteta i na njoj izgrađeno odmaralište zbog čega već više od deceniju vode sudsku borbu za povratak đedovine.

Zato je, kako pišu podgoričke Vijesti, Osnovni sud u Kotoru još pre 15 godina doneo privremenu meru zabrane otuđenja, raspolaganja i opterećenja zemljišta koje je predmet spora.

(Kurir.rs/Sputjnik)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja