Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je juče, nakon sastanka s predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u Atini, da veruje da ta država neće promeniti stav prema teritorijalnom integritetu Srbije, te ukazao da je to bio veliki posao koji su uradili i da smo zaštitili naše nacionalne interese.
- Imao sam otvoreni razgovor sa Zelenskim, koji je pitao šta misle ljudi u Srbiji i zašto tako misle, a ja sam podsetio i na ono što se dešavalo 1999, te naglasio da Srbija poštuje teritorijalni integritet i da to ostaje tako, kao i da ćemo ga i nadalje poštovati - rekao je Vučić. On je dodao da je Zelenskom objasnio situaciju na KiM, te da su razgovarali i o budućnosti, izgradnji Ukrajine...
- Imamo veoma stabilan i pošten pristup. Za razliku od nekih drugih koji bi da poštuju teritorijalni integritet Ukrajine zato što im to odgovara... Srbija poštuje teritorijalni integritet Ukrajine i nastaviće to da čini. Razgovarali smo o budućim oblicima saradnje. Ti ljudi su sada u velikom ratu, ali moraju da razmišljaju kako će da obnavljaju zemlju... - rekao je Vučić i dodao:
- Mislim da neće biti promene odnosa Ukrajine prema pitanju KiM i poštovanju našeg teritorijalnog integriteta i čini mi se da je to važan posao koji je bio pred nama. Podržali smo, naravno, Ukrajinu na evropskom putu.
Predsednik je ukazao na to da Ukrajina želi da ima pravno čistu situaciju.
- Oni cene srpski narod, kao što i mi cenimo Ukrajinu. Ma koliko sam bio skeptik, sastanak je bio dobar. Čuo sam mnogo dobrih i bitnih stvari. Mislim da je bilo vrlo dobro - ocenio je Vučić.
Sledi „vruća jesen“
Zelenski se na svom Telegram nalogu oglasio nakon sastanka s Vučićem.
- Dobar razgovor o poštovanju Povelje Ujedinjenih nacija i nepovredivosti granica. O zajedničkoj budućnosti naših naroda u zajedničkom evropskom domu. Da razvijamo naše odnose, to je u našem zajedničkom interesu - napisao je.
Govoreći o tekstu deklaracije koja je usvojena u Atini, Vučić je rekao da su svi tražili oštar i jasan narativ kada je reč o sankcijama prema Rusiji, odnosno o „nešto efikasnijoj primeni sankcija“.
- Ta deklaracija je pred sam sastanak usvojena. Svi su tražili što jasniji narativ. Uspeli smo da zamolimo i da izdejstvujemo da se stvari koje su protivne našoj politici ne nađu u tekstu deklaracije. Hvala što su imali razumevanja za poziciju Srbije. Mi ne možemo da govorimo o tome ko je zločinac, mi ne možemo da budemo tužioci i sudije. Koliko smo mogli da zaštitimo svoje interese, mi smo to uradili - rekao je Vučić.
Predsednik je poručio da predstoji „vruća jesen“ i da situacija u Ukrajini nije laka i jednostavna, te da ništa ne ide brzo, niti će se brzo rešavati i, kako je dodao, predstoji još mnogo problema.
Novčani priliv iz EU
Vučić je rekao i da su evropski zvaničnici ponovili značaj tzv. Agende rasta, te da su pripremili program rasta za Zapadni Balkan.
- Tu očekujemo podršku i podstrek kroz razne programe, kao i dodatni novčani priliv - kazao je.
Dodao je da je samit u Atini prilika da se razgovara sa evropskim čelnicima, da se razmenjuju iskustva o evropskom putu zemalja Zapadnog Balkana i njihovoj budućnosti.
- Za ljude u Srbiji važno je da smo razgovarali sa Ursulom fon der Lajen. I ona i Šarl Mišel su ponovili značaj tzv. Agende rasta i kako EU za oktobar priprema Program rasta za zemlje Zapadnog Balkana, šta možemo da uradimo da unapredimo ekonomske performanse, i tu očekujem, osim kroz podršku različitim programima, subvencijama, podstrek za zelenu agendu i dodatni novčani priliv za zemlje Zapadnog Balkana - najavio je Vučić i istakao da to u današnje vreme mnogo znači.
Kako je rekao, u decembru se može očekivati i više od pukog datuma za otpočinjanje pregovora o ulasku Moldavije i Ukrajine u EU.
- Za nas je važno da sagledamo šta možemo da radimo sa EU, važno je ono što su rekli o jedinstvenom ekonomskom tržištu, to nije lako, ali je strahovito važno za nas. Dodatno bi podstaklo rast u našoj zemlji, bili bismo privlačniji stranim investitorima - ukazao je predsednik.
SASTANAK S MILATOVIĆEM
Uskoro predlog ambasadora Srbije
Vučić se u Atini sastao i s predsednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem i naveo da su imali veoma dobar razgovor o napretku u odnosima između Srbije i Crne Gore, dok je Milatović naveo da ga je predsednik Srbije informisao da će ubrzo predložiti ambasadora Srbije u Crnoj Gori. Milatović je na društvenoj mreži Iks naveo i da će jedan deo duga Instituta u Igalu biti umanjen za iznos duga stare devizne štednje Srbije prema Crnoj Gori, u skladu s dogovorom ministara finansija.
VUČIĆ I MICOTAKIS
Grčka neće menjati stav prema Kosovu
Predsednik se u Atini sastao i s premijerom Grčke Kirijakosom Micotakisom, te ocenio da je njihov razgovor bio dobar i prijateljski.
- Razmenio sam mišljenja o sveukupnoj regionalnoj saradnji, globalnim pitanjima i odnosu Grčke prema situaciji na KiM. Naši grčki prijatelji su još jednom potvrdili da neće biti promene u zvaničnom stavu po pitanju nepriznavanja jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova. Nastavićemo da radimo na jačanju naše saradnje u svim oblastima od zajedničkog interesa - naveo je Vučić.
O KOVAČEVSKOM
Snažno reagovao zbog Kurtija
Predsednik je rekao da je premijer Severne Makedonije Dimitar Kovačevski snažno reagovao zbog onoga što je Aljbin Kurti radio u Tetovu, te da je to mnoge iznenadilo. Dodao je i da je s njim razgovarao i poručio da su Makedonci „naša braća“. Rekao je i da je sadržajan govor imao hrvatski premijer Andrej Plenković. - Plenković je imao ozbiljan, sistematičan i racionalan pristup budućim evropskim pitanjima. Naše je da taj put nastavimo, ali da gledamo šta je sve to što možemo da izvučemo za našu zemlju - rekao je Vučić.
O PRISUSTVU KURTIJA
Grčka je bila fer i ukazala je poštovanje
Vučić je poručio da nema problem što je i Aljbin Kurti bio na sastanku.
- Nije mi lako to oko tog bilateralnog susreta u atinskim kancelarijama, ali sinoć su bili fer, videli ste šta su napisali na stepeništu gde smo stajali. Nigde nije pisalo Kosovo ili Srbija i tako dalje, pisalo je Beograd, Priština, nije bilo zastava i zastavica, bila su samo imena ljudi koji su bili tu. Grčka je u vezi s tim bila fer i poštovala je sve - konstatovao je Vučić.
TEKST DEKLARACIJE
Šta je usvojeno u Atini
1Ruska invazija na Ukrajinu je ključni trenutak za Evropu, koji stvara novi nivo svesti o zajedničkim principima, jedinstvu i zajedničkoj budućnosti u okviru EU. Ovo je kritično vreme za bezbednost, mir i stabilnost našeg evropskog kontinenta. Zakoni i principi koji su tako dugo doprinosili stabilnom i predvidivom evropskom bezbednosnom poretku narušeni su i ponovo smo svedoci ispoljavanja katastrofalnih posledica revizionizma.
2Suočeni s ruskom agresijom, izražavamo našu nepokolebljivu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar međunarodno priznatih granica, zasnovanih na vrednostima demokratije i vladavini prava.
3U našim razgovorima danas u Atini, izrazili smo podršku i zahvalnost za iskrene napore ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog u postavljanju principa mira u skladu sa Poveljom UN, u njegovoj formuli mira. Takođe smo pozdravili napore Generalne skupštine UN u promovisanju sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini.
4Dogovorili smo se da ne može biti nekažnjivosti za ratne i druge zločine, kao što su napadi na civile i uništavanje infrastrukture, i svi odgovorni moraju biti pozvani na odgovornost.
5Pre 20 godina, na samitu u Solunu, priznato je da Zapadni Balkan pripada EU. Čvrsto verujemo da je ta izjava danas relevantnija nego ikad. Eskalirajući agresorski rat protiv Ukrajine otkrio je hitnu potrebu za snažnom, otpornom i inkluzivnom EU kao kamenom temeljcem mira i prosperiteta među našim narodima u ovim izazovnim vremenima.
6Naglašavamo da Zapadni Balkan, Ukrajina i Moldavija, geografski susedi članica EU, imaju zajedničko evropsko nasleđe, istoriju i budućnost definisanu zajedničkim mogućnostima i izazovima. Kao strateško ulaganje u mir, sigurnost i stabilnost u Evropi, važno je da ovi regioni budu prihvaćeni kao punopravne članice evropske porodice.
7 Danas smo u Atini razgovarali o putu napred, kako bismo ostvarili ovu viziju Evrope. Istakli smo važnost da sebi postavimo za cilj završetak vizije EU obogaćene Zapadnim Balkanom, Ukrajinom i Moldavijom. Istakli smo potrebu da se obnovi i ponovo stavi fokus na proces proširenja koji je opipljiv i kredibilan, bez prečica do postavljenih uslova. Izrazili smo posvećenost da podržimo Ukrajinu i Moldaviju da preduzmu naredne korake u svom pristupnom procesu čim završe neophodne reforme.
8Čvrsto verujemo da je 20 godina posle Solunskog samita, i u svetlu nove geopolitičke realnosti, došlo vreme da se usvoji hrabri i ambiciozni krajnji cilj koji će poslužiti kao vodič, inspiracija i okvir.
Kurir.rs/Ivana Žigić
Bonus video: