Slušaj vest

Sve je više političkih grupacija koje bi da radikalizuju studentske proteste i okoriste se o podršku dela građana koju su oni dobili, pa na sve načine pokušavaju da ih raznim pritiscima nateraju da skrenu vodu na njihovu vodenicu.

Delovanje ovih grupa logistički i finansijski pokrivaju lider SSP Dragan Đilas i njegov pajtaš Dragan Šolak, koji ne štede ni vreme ni novac ne bi li se dokapali svog cilja i to preko leđa studenata blokadera - vlast bez izbora.

Tako se već mesecima, a poslednjih nedelja posebno uočljivo, vrše sve jači pritisci na organizatore studentskih protesta kako bi potpali pod njihov uticaj, pa se sve šešće mogu videti radikalne i nasilne akcije poput blokade GSP-a u Beogradu, ali i fizičkog napada na objekte i ljude poput gađanja jajima i kamenicama institucija i funkcionera u Bogatiću i Nišu. Pod navodnom podrškom studentskih akcija, u ovim akcijama ipak najmanje je studenata bilo, već tvrdo opoziciono orijentisanih pristalica po svemu sudeći instruisani od strane pomenutog dvojca.

Istovremeno, predstavnici opozicije pod direktivom Đilasa i Šolaka i njihove ekipe sve više insistiraju da se do juče zvana "prelazna vlada", danas "vlada anrdonog poverenja" - ipak više poznatija kao "Đilasova vlada" - uvrsti među studentske interese i zahteve. U pokušajima da podmetnu ovu "Đilasovu vladu" studentima prednjače organizacije Crta, Stav, Sviće, a odnedavno i takozvana Anketna komisija, koja je prvobitno osnovana navodno s ciljem ispitivanja odgovornosti za pad nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici 1. novembra prošle godine, da bi brzo njihove konferencije postale politička tribina.

Simbioza

Da nema sumnje da opozicija predvođena Draganom Đilasom pokušava preko leđa studenata da na anarhistični način dođe do vlasti, za Kurir ocenjuje profesor FPN Milan Petričković.

366438_250321.01_30_13_23.Still006.jpg
Milan Petričković Foto: Kurir Televizija

"Političke stranke su od samog početka imale tendenciju da se inkorporiraju u tu studenstku energiju i da na njihovim leđima dođu do svog cilja. Tako smo mnogo puta mogli da vidimo na studentskim skupovima poznata lica iz opozicije koja su u nekom momentu čak i držala govore, počev od ProGlasa pa preko nekih iz političkih stranaka. Takođe, oni sve vreme pokušavaju da radikalizuju mirne proteste koje predvode studenti, pa su i za 15. mart tvrdili da će biti dan D, a nije bio. Jednostavno su pokušavali sve vreme da preko studentske ideje i bunta pokušaju da uđu s njima u simbiozu pa da u povoljnom momentu kažu "studenti završili svoj deo posla, a sada mi stupamo na scenu", kaže Petričković.

Kako ističe, jasno je da im je plan da nasilnim akcijama pojačaju pritisak na vlast da popusti pred navodno studentskim protestima.

"Očigledan primer je ta "prelazna vlada" koju su do sada stidljivo koristili, a sada sve više ističu tu ideju i pokušavaju da je nametnu kao studentski zahtev. Verujem da će biti i pokušaja još veće radikalizacije, od čega se deo studenata jasno ograđuje, ali opozicija ne odustaje od nuđenja dilova studentima. Jednostavno, pogaziće sve ono za šta su studenti dobili simpatije zbog njihovog anarhističkog pokušaja da dođu na vlast", jasan je Petričković.

Karta nasilja

Istog je stava i politički analitičar, profesor Dejan Miletić koji za Kurir kaže da je deo opozicije predvođen Đilasom umesto pokretanja dijaloga zaigrao na kartu radikalizacije što, ističe, može da bude izuzetno štetno.

366438_250313.01_46_26_03.Still010.jpg
Dejan Miletić Foto: Kurir Televizija

"Đilas i njegova politička struktura igraju na kartu nasilja nadajući se da će to urušiti vlast i njima otvoriti prostor. A to je velika opasnost po celo društvo Srbije i studente, jer vođenje nasilja u odnos političkih snaga na sceni Srbije predstavlja poguban istrument. Onespokojava činjenica do koje mere pokušavaju da politički život pogoršaju nasiljem koje pritom potire i opoziciono delovanje, te će mnogo takta i snage trebati da se oporavimo od ovog pokušaja urušavanja institucija", naglasio je Miletić.

Kurir Politika