Slušaj vest

Kampanja blokadera usmerena na dezavuisanje javnosti u vezi sa istragom o padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu ovih dana je ponovo aktivirana preko bivšeg dekana i profesora Građevinskog fakulteta Vladana Kuzmanovića, koji i dalje nastupa kao deo takozvane anketne komisije za ispitivanje odgovornosti za pad nadstrešnice, a koja je zapravo neformalno okupljena grupa ljudi, bez trunke legitimiteta.

Crno na belo

Kuzmanovićeva teza da vlast i dalje krije dokumentaciju održava se preko medija Junajted grupe, pa je u jednom od poslednjih tekstova preneta tvrdnja Kuzmanovića da nisu objavljeni građevinski dnevnici. Na to je reagovao advokat i predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić, koji danima na društvenim mrežama objavljuje relevantne dokumente o padu nadstrešnice.

Gajić je to juče argumentovano demantovao i kao dokaz objavio izvod iz građevinskog dnevnika od 4. jula 2024. godine, što je dan pre nego što su putnici počeli da koriste vestibil B, u okviru kojeg se nalazila nadstrešnica.

Screenshot 2025-05-24 093256.jpg
Vladimir Gajić Foto: Printscreen

"U građevinskom dnevniku od 4. jula 2024. godine piše: "U prisustvu predstavnika investitora i nadzora izvršen je pregled prostorija u krilu B, o čemu je napravljen odgovarajući zapisnik. Time su se stekli uslovi za otvaranje krila B za korišćenje putnika." Građevinski dnevnik je vodio izvođač, konzorcijum kineskih kompanija. Konstatovali su da je dan pre puštanja putnika investitor ("Infrastruktura železnica Srbije") primio krilo B i otvorio ga za putnike uz odgovarajući zapisnik. Dakle, građevinski dnevnici postoje i objavljeni su", objašnjava Gajić i dodaje:

"Za njih ne zna profesor Kuzmanović, ali ni novosadsko Više tužilaštvo, jer su tamošnji tužioci Lepotić i Josimović, verovatno uz podršku svoje šefice Dolovac ili iz neznanja, doneli odluku da ne uvrste ovaj građevinski dnevnik u dokazni materijal kao što nisu uvrstili ni komercijalni ugovor ni ugovor o korišćenju javne železničke infrastrukture. Lepotića i Josimovića dokazi i pravo ne interesuju, jer oni izgleda imaju zadatak koga moraju da optuže, a koga moraju da zaštite. Ovo je svojevrsna pravna indulgencija (institut Katoličke crkve za oprost grehova)".

Domino-efekat: Ko još pamti prvi studentski zahtev?

Vladimir Gajić je objasnio da je svojim objavama proteklih meseci ukazao na "odlučne činjenice koje govore o kardinalnim propustima tužilaštva u Novom Sadu, koji ukazuju u kojoj meri je odgovorna tzv. struka, kako građevinska tako i tužilačka".

- Problem vidim u tome što je ovaj predmet u toj meri politizovan da se principi krivičnog prava primenjuju sekundarno, tek ako baš moraju. To uništava ovaj krivični predmet. Propusti revizione komisije izazvali su domino-efekat. Ta komisija je donosilac odluke koja je izazvala posledice, a ne njen izvestilac. To je tako. Ko još pamti prvi zahtev studenata - poručio je Gajić.

Manjkavosti

Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Vladan Petrov ocenjuje za Kurir da je za rad tužilaštva na ovako složenom predmetu bilo neophodno da se ostvare dve ključne stvari, ali nisu.

 "Prva je visok profesionalizam i poštovanje načela transparentnosti. Od samog početka u tom delu nije postojala gotovo nikakva komunikacija između nadležnih u tužilaštvu i javnosti. Druga bitna karakteristika tužilačkog rada je poštovanje pravila struke u postupanju. Mnogi krivičari su ukazivali na vrlo spornu brzinu u radu tužilaštva i podizanju optužnice posle nešto više od mesec i po dana. Zbog tih manjkavosti u prethodnim mesecima smo tolerisali anonimnost, pa tako i to da se na univerzitetu formiraju nekakve ekspertske grupe, koje su navodno imale zadatak da utvrde kompletiranost dokumentacije, ili tzv. anketne komisije koje se povremeno pojavljuju. Da li su te anonimne ili nepotpisane aktivnosti ovakvih neformalnih tela imale zadatak upravo da obmanu javnost, da skrenu pažnju sa onih koji su potencijalno odgovorni? Jer najlakše je u ovoj situaciji svaliti sve na pravosuđe", naglašava Petrov.