IZBORI NA KIM TEST ZA KURTIJA I IDEJU MULTIETNIČKOG DRUŠTVA Švajcarski Veltvohe: Koliko je demokratsko glasanje u klimi straha, napada i demografskog pritiska?
Predstojeći izbori na Kosovu neće biti samo test za premijera privremenih prištinskih institucija u tehničkom mandatu Aljbina Kurtija, već i za samu ideju multietničkog društva, s obzirom to su zakazani za kraj godine kako bi se dijaspori sa KiM u Švajcarskoj pružila mogućnost da glasaju, uz istovremeni pokušaj isključivanja Srba, ističe švajcarski nedeljnik "Veltvohe".
List konstatuje da tzv. Kosovo ulazi u još jedan izborni ciklus – duboko podeljeno i uz politički zastoj.
Vlada nije formirana od parlamentarnih izbora 9. februara, a politička scena u Prištini je u institucionalnom zastoju skoro godinu dana. Vanredni izbori su zakazani za 28. decembar – datum koji pokreće niz pitanja o njihovoj stvarnoj svrsi, legitimitetu i posledicama.
Aljbin Kurti, naglašava "Veltvohe", nije slučajno izabrao ovaj datum.
Kraj decembra je vreme kada mnogi "građani Kosova koji žive u inostranstvu – posebno u Švajcarskoj – tradicionalno putuju u svoju domovinu za praznike", navodi list. Ovo daje dijaspori potencijalno odlučujuću ulogu u formiranju nove vlade.
Na poslednjim izborima, više od 10.000 birača iz Švajcarske otputovalo je na Kosovo da glasa.
Ovog puta, zbog praznika, očekuje se znatno veća izlaznost. Samo u Švajcarskoj živi oko 300.000 Albanaca poreklom sa Kosova, a Pokret Samoopredeljenje i njegov „socijalističko-nacionalistički“ lider Kurti godinama uživaju snažnu podršku unutar ove zajednice.
Da mobilizacija dijaspore nije spontana pojava pokazuje i Kurtijeva nedavna poseta Švajcarskoj, 13. decembra, samo dve nedelje pre izbora, kada se pojavio u Cirihu, gde je – kako pokazuju snimci koje je sam objavio na društvenim mrežama – dočekan ovacijama.
Švajcarsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da nisu planirani sastanci sa zvaničnim predstavnicima Švajcarske, jasno stavljajući do znanja da je ovaj nastup očigledno deo predizborne kampanje usmerene na dijasporu.
Ovo, naglašava "Veltvohe“, još jednom zamagljuje granicu između unutrašnjeg političkog sukoba na Kosovu i neutralne zemlje domaćina Švajcarske.
Politizacija dijaspore sa Kosova u Švajcarskoj nije nova pojava, primećuje nedeljnik.
Samoopredeljenje godinama ima široke mreže među kosovskim Albancima. Stranka redovno organizuje političke skupove, kojima ponekad prisustvuju švajcarski političari iz ideološki bliskih stranaka. Najupečatljiviji primer datira iz januara 2023, kada je Kurti, u prisustvu bivše švajcarske ministarke spoljnih poslova Mišlen Kalmi-Rej, javno podržao švajcarske socijaldemokrate.
Ovaj događaj, podvlači "Veltvohe“, pokrenuo je pitanje gde se završava sloboda političkog izražavanja i "gde počinje neprimereni uticaj stranih lidera na domaću politiku".
Nije slučajno što je u junu ove godine poslanik Narodne partije Švajcarske Lukas Rajman predložio zabranu javnih političkih nastupa visokorangiranih stranih političara na švajcarskom tlu, tvrdeći da je to neophodno radi zaštite suvereniteta i demokratskog poretka.
"Veltvohe" ukazuje, da dok se jedna politička stranka oslanja na stotine hiljade glasova dijaspore, srpska zajednica na Kosovu nalazi se u potpuno drugačijoj, gotovo beznadežnoj situaciji.
List podseća da je Centralna izborna komisija pokušala da zabrani Srpskoj listi učešće na predstojećim izborima, što bi u praksi značilo potpuno političko eliminisanje Srba iz institucionalnog života.
Tek nakon snažnih reakcija ambasada SAD i Nemačke u Prištini, Izborni panel za žalbe i predstavke je usvojilo žalbu Srpske liste i poništilo odluku CIK-a.
Švajcarska vlada ostala je nema pred redovnim kršenjem prava Srba i drugih manjina na Kosovu, kritikuje "Veltvohe".
Paralelno sa ovim institucionalnim pritiscima, bezbednosna situacija za Srbe na Kosovu se dalje pogoršava. Napadi nisu ograničeni samo na političku sferu, već sve više ciljaju njihovo duhovno i kulturno nasleđe. Zabeležene su brojne provale u srpske pravoslavne crkve. U maju 2024. godine prijavljen je čin vandalizma u crkvi u selu blizu Peći, gde su nepoznati počinioci ispisali grafite poput "Alahu Akbar" i "Samo muslimani ovde", zajedno sa porukama koje ukazuju da žele džamije, a ne crkve.
Još jedna linija napada uključuje izmišljanje takozvane Pravoslavne crkve Kosova kao instrument za prisvajanje hrišćanskih verskih objekata. Najnoviji incident dogodio se kada je katanac na crkvi Svetog Arhanđela Mihaila iz 14. veka u Rakitnici, blizu Podujeva, nasilno obijen sa namerom da se ona preuzme.
Organizacije za ljudska prava izveštavaju da su takvi incidenti deo šireg obrasca u kojem su srpske crkve i manastiri izloženi provalama, skrnavljenju, krađi, paljevinama i pokušajima prisvajanja, dok institucionalni odgovori uglavnom izostaju.
Posledice su očigledne - nesigurnost, strah i institucionalna izolacija ubrzavaju egzodus Srba. Prema demografskim procenama i izjavama lokalnih zajednica, srpsko stanovništvo na Kosovu i Metohiji je smanjeno za približno 20 procenata otkako je Albin Kurti stupio na vlasti, nalaz koji se poklapa sa povećanjem nasilja i ugnjetavanja, piše "Veltvohe".
Sve ovo bi trebalo da bude poziv na buđenje javnosti u Švajcarskoj, koja "nije samo zemlja sa velikom kosovskom dijasporom i značajnom srpskom zajednicom, čiji broj se procenjuje na oko 120.000, već ima i direktno prisustvo na terenu preko svog kontingenta Sviskoj u Kforu". Stabilnost Kosova, legitimitet izbora i položaj manjina nisu apstraktna balkanska pitanja, već pitanja koja direktno utiču na švajcarske interese.
Izbori zakazani za 28. decembar stoga prevazilaze okvire redovnog prenosa vlasti. Da li izbori mogu biti legitimni kada je jednoj zajednici uskraćeno političko učešće, dok istovremeno postoji masovna mobilizacija dijaspore koja se meša u švajcarsku unutrašnju politiku? Koliko je demokratsko glasanje u klimi straha, napada i demografskog pritiska?
Kosovo se nalazi na raskrsnici. Ovi izbori neće biti samo test za Aljbina Kurtija, već i za samu ideju multietničkog društva. A za Švajcarsku, iz koje će desetine hiljada ljudi putovati da odlučuju o vlasti u strateški važnom regionu, ovo nije samo priča o Balkanu, već i o granicama političkog uticaja, odgovornosti i neutralnosti.
- Kosovo će 28. decembra izabrati novu vladu. Istovremeno, tamo se odlučuju i fundamentalnija pitanja - ko ima pravo da bira, ko ima pravo da ostane, i ko uopšte ima pravo da postoji - zaključuje švajcarski list.
Kurir Web/ Kosovo online

