PROŠLI ALBANSKU GOLGOTU A JOŠ IM SE NISMO ODUŽILI! Izradimo statue herojima Albanske golgote na ostrvu Vido!
Foto: Istorijski Muzej Srbije

prvi svetski rat

PROŠLI ALBANSKU GOLGOTU A JOŠ IM SE NISMO ODUŽILI! Izradimo statue herojima Albanske golgote na ostrvu Vido!

Specijal -

Već celu nedelju Srbija nosi Natalijinu ramondu na reveru povodom Dana primirja, sa trakom Albanske spomenice u znak sećanja na Albansku golgotu, tu strašnu i slavnu epopeju srpske vojske i države. Zato danas treba da se setimo i svih naših ratnika koji su prešli gudure Albanije u zimu 1915/1916, ali su umrli na Krfu i Vidu i da im, konačno posle 80 godina, završimo mauzolej. Kad oni koji je trebalo to da urade nisu marili svih ovih decenija, mi smo tu da se odužimo slavnim precima.

foto: Istorijski Muzej Srbije

Podsetimo, Kurir, kao medijski parter, u saradnji sa Udruženjem novinara Srbije (UNS), koje je nosilac projekta, još 2016, kada je bila stogodišnjica iskrcavanja srpske vojske i države na Krf, pokrenuo je akciju „Izradimo statue herojima Albanske golgote na ostrvu Vido“, kojom prikupljamo sredstva za izradu i postavljanje dve bronzane statue srpskih vojnika na ulazu u spomen-kosturnicu na Vidu, kako je to i predviđeno originalnim projektom arhitekte Nikolaja Krasnova iz 1938. godine.

foto: Istorijski Muzej Srbije

Mauzolej na „ostrvu smrti“, kako je međ Srbima upamćen Vido, izgrađen je 1939, ali nije kompletno završen, jer je Drugi svetski rat sve prekinuo. U decenijama koje su usledile, izgleda, niko nije mario što spomen-kosturnica, u kojoj počivaju ratnici koji su prethodno bili sahranjeni na 27 grobalja širom Krfa, nije dobila pun oblik i smisao. I dalje nema bronzanih vojnika koji impozantni, od po tri i po metra, treba da stoje na ulazu u spomen-kosturnicu i odaju počast srpskim stradalnicima čije su kosti u mauzoleju i hiljadama onih koji su pokoj našli na dnu Jonskog mora u plavoj grobnici.

foto: Istorijski Muzej Srbije

Neophodna sredstva, nažalost, još nisu prikupljena (sakupljeno je donacija u vrednosti oko 20.000 evra). Zato pozivamo sve ljude dobre volje da, u skladu sa svojim mogućnostima, finansijski pomognu izradu i postavljanje bronzanih vojnika i da se konačno odužimo slavnim precima.

Prema grubom predračunu Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, u čijoj je nadležnosti mauzolej kao kulturno blago od izuzetnog nacionalnog značaja, troškovi izrade i postavljanja skulptura vojnika trebalo bi najmanje da iznose 128.000 evra (predračun sačinjen oktobra 2015.). Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, čija je nadležnost briga o ovom mauzoleju kao vojničkom groblju, potom je finansiralo odlazak stručnjaka Zavoda na Vido, koji su utvrdili da su postamenti na kojima će stajati bronzani ratnici stabilni. Ministarstvo kulture i sporta Republike Grčke dalo je saglasnost za postavljanje bronzanih skulptura. Mi smo na redu...

foto: Privatna Arhiva

Srpski simbol

NATALIJINA RAMONDA

Simbol Dana primirja u Srbiji je amblem sa cvetom Natalijina ramonda i trakom Albanske spomenice. Natalijina ramonda je u botanici poznata kao cvet feniks, koji, kada se i osuši, ukoliko se zalije, može da oživi, te je kao simbol dizanja Srbije iz pepela u Prvom svetskom ratu uzet za amblem. Cvet je retka vrsta, uglavnom raste na istoku Srbije, ali i na planini Nidže, čiji je najviši vrh Kajmakčalan, poprište slavne bitke u Prvom svetskom ratu. Biljku je otkrio dr Sava Petrović u okolini Niša još 1884. i ime joj dao po kraljici Nataliji Obrenović. Kompletan amblem je osmislio Marko Đurić, današnji direktor Kancelarije za KiM, a tadašnji savetnik predsednika Srbije.

foto: Wikipedia

Iskrcavanje od 6. januara

BADNJE VEČE NADE

Prvi Srbin iskrcan je na Krf na Badnje veče 1916, 6. januara, a kompletno iskrcavanje okončano je 5. aprila 1916, o čemu svedoči i spomen-ploča u mestu Guvija na Krfu.

Timočka vojska je u izveštaju od 6. januara napisala da je 30-40 srpskih vojnika otišlo u Grčku, pokazuju izveštaji iz knjige „Veliki rat Srbije za oslobođenje i ujedinjene Srba, Hrvata i Slovenca“, koju je 1928. izdao Glavni đeneralštab.

243.000 ljudi stradalo je tokom povlačenja preko Albanije i na Krfu, prema podacima tadašnjeg ministra vojnog Božidara Terzića

foto: Istorijski Muzej Srbije

KAKO DONIRATI NOVAC

Računi za uplatu donacija

otvoreni su u UniCredit banci:

Dinarski: 170-0030003646031-73

devizni: RS35170003000364603076

Primalac: Udruženje novinara Srbije Resavska 28, Beograd

Svrha plaćanja: donacija za izradu bronzanih statua za mauzolej na ostrvu Vido

SMS

Srbija

Ukucati 180 i poslati na 3030

cena 200 din, PDV se ne naplaćuje

Švajcarska

Ukucati human180 i poslati na 455

cena 20 švajcarskih franaka

Sve javno

TRANSPARENTNO

Sve u vezi sa akcijom, kao i spisak svih donacija, nalazi se na http://www.uns.org.rs/sta-radimo/dogadjaji/39095/akcija-uns-a-i-kurira-oduzimo-se-herojima-albanske-golgote. html, a sve sugestije i pitanja možete poslati na mejl akcijavido@kurir-info.rs

Kurir.rs / Jelena S. Spasić

Foto: Istorijski Muzej Srbije

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track