KO SU BILI NEMANJIĆI (4): Radoslav, Vladislav i Uroš jedan drugog skidali s vlasti
Foto: Arhiva

FELJTON KURIRA

KO SU BILI NEMANJIĆI (4): Radoslav, Vladislav i Uroš jedan drugog skidali s vlasti

Specijal -

Svoju vladarsku poziciju jačali su ženidbama s princezama iz susednih
carevina, a po silasku s prestola utehu su nalazili u manastirskom miru

Stefan Prvovenčani za života se, 1228. godine, odrekao prestola u korist svog najstarijeg sina Radoslava. Ali nekoliko godina kasnije, 1234, pod pritiskom srpske vlastele i bugarskog cara, Radoslav je morao da vlast ustupi mlađem bratu Vladislavu, a on sam zamonašio se i umro u Studenici.

Vladislav se oženio ćerkom bugarskog cara i na prestolu je ostao osam godina. Iskoristio je rodbinske veze da učvrsti svoju vlast, ali i da posmrtne ostatke svog strica Save Nemanjića, koga je smrt zatekla u bugarskom Trnovu, prenese u Srbiju.

Nemanjici
foto: Arhiva

Manastir Mileševa

Još pre nego što je postao kralj, naime, dok je još bio samo upravnik jedne oblasti uz Lim, oko 1225, Vladislav je podigao manastir Mileševu, i tu je doneo mošti Svetog Save.

Kad su Mongoli pregazili Balkansko poluostrvo i Bugarsku učinili vazalnom, a njegov tast umro, Vladislav je ostao bez podrške, pa je morao da vlast ustupi bratu po ocu Urošu Nemanjiću. Narednih 20 godina upravljao je jednom oblašću, do smrti oko 1269. godine. Njegovi sinovi Stefan i Desa nisu imali značajniju ulogu u istoriji.

U leto 1990. vršena su obimna arheološka iskopavanja u sklopu restauracije Mileševe. Prilikom raskopavanja manastirskog groblja otkriven je grob Svetog kralja Vladislava. Posle antropološkog pregleda i identifikacije, mošti su predate monasima i sada se nalaze u ćivotu postavljenom u crkvi.

Za razliku od svoje braće, prethodnika na prestolu, koji su oslonac politike nalazili u moćnim državama svojih tastova, kralj Uroš I vodio je samostalnu politiku, s glavnim ciljem da ojača Srbiju. To mu je omogućilo proširenje države na jug i sever.

Od braće se, takođe, razlikovao i izborom žene. Dok su i Radoslav i Vladislav bili oženjeni princezama sa istoka (vizantijskom i bugarskom), Uroš je oko 1250. doveo 14-godišnju Jelenu Anžujsku, rođaku francuskih kraljeva.

Nemanjici
foto: Arhiva

Rodila mu je dva sina, Dragutina i Milutina, koji će docnije postati kraljevi. Legenda kaže da je Uroš naredio da se duž puta kojim je Jelena došla u Srbiju, uz Ibar od Kraljeva do Raške, zasadi jorgovan kako bi pripitomio i ulepšao sure litice doline i buduću kraljicu podsetio na rodnu Provansu.

Po ugledu na srpske vladare, i kraljica Jelena zidala je manastire: najpoznatija njena zadužbina je Gradac, sazidan krajem XIII veka, kao i Crkva Svetog Nikole u Skadru, u kojoj se pred smrt zamonašila. Njen dvorac nalazio se na samom rubu današnjeg Kosova i Metohije, na izvoru Ibra u mestu Brnjak. Tu je osnovala školu za siromašnu žensku decu i sirotište.

Posle smrti muža 1276. godine, u periodu kad je država bila podeljena na tri dela, Jelena je kratko vreme vladala oblastima između Dubrovnika i Skadra, a ostatkom Milutin i Dragutin.

Svrgavanje s trona

Uroš je na prestolu ostao duže od trideset godina, a čitavu poslednju deceniju spremao se za rat s Vizantijom. Ostvario je dobre odnose sa Ugarskom na severu, s Kraljevstvom Sicilije, ali se uprkos savezništvu sa njima, nije usudio da napadne Carigrad.

Sa prestola ga je, uz pomoć ugarske vojske, 1276. skinuo sin Dragutin. Uroš se potom zamonašio, ali je nepunu godinu posle razvlašćivanja umro (1277).

Nemanjici
foto: Arhiva

Dolazak rudara

Bogata Srbija

U vreme Vladislava i Uroša u Srbiju su iz Evrope došli rudari Sasi. Sa sobom su doneli nove tehnike pronalaženja i prerade ruda srebra, bakra i olova. Sasi su otvorili rudnike u Brskovu, Trepči, Rudniku, Rogozni, Novom Brdu i u drugim mestima. Razvoj rudarstva u Srbiji podstakao je jačanje trgovačkih veza s primorjem i južnom Italijom.

Kurir / Momčilo Petrović

Foto: Arhiva

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track