Slušaj vest

„Osvajanje svih deset mandata je važno zbog činjenice da je jedan mandat na prošlim parlamentarnim izborima uzeo čovek koji nije zastupao srpske interese. Mi se ne borimo za deset mandata da bi držali monopol u srpskoj zajednici, već se radi o tome da je Aljbin Kurti Nenadu Rašiću dao taj mandat albanskim glasovima. Borimo se za svih deset mandata da ne bi dozvolili da neko trguje srpskim interesima“, objasnio je Jevtić za TV Tanjug.

On je izrazio uverenje da će Srpska lista ostvariti još bolji rezultat nego što je ostvarila na lokalnim izborima i da će uzeti svih deset mandata.

Jevtić je podsetio da je pre više meseci najavljivao da će do kraja godine biti vanredni parlamentarni izbori, jer ono što je Kurti radio je vodilo ka tome da ne želi uspostavljanje institucija, pošto nema većinu, a nema ni koalicioni kapacitet.

Rekao je da je dodatna činjenica da predsednici Vjosi Osmani ističe mandat, pa će za izbor novog predsednika biti potrebna dvotrećinska većina u parlamentu.

„Ono što nije trebalo da se desi su izbori tokom praznika, između božićnih i novogodišnjih katoličkih praznika. Kurti računa na glasove dijaspore, pa je zbog toga izabran taj datim, iako je međunarodna zajednica bila protiv zbog nemogućnosti praćenja, jer su svi na odmorima“, ukazao je Jevtić.

On je rekao da je Osmani, donoseći odluku o datumu izbora, poslušala Kurtija.

„Sve druge partije su na sastanaku iznele da smatraju da je 21. decembar bolji datim, ali je ona poslušala Kurtija i odredila datum izbora za 28. decembar pod izgovorom da CIK-u treba dati više vremena“, objasnio je Jevtić.

On je istakao da je međunarodna zajednica nezadovoljan celokupnom situacijom na Kosovu.

Jevtić je ukazao da je Kurti, odnosno njegov Pokret Samoopredeljenje, u istraživanjima palo ispod 40 odsto, a da će nova istraživanja narednih dana dati bolju sliku.

On je uveren da će se posle izbora formirati nova vlada i da će se u tim okolnostima tražiti dvotrećinska većina, ali da je važno ko će se kandidovati za predsednika Kosova.

„Ni Kurti nije imao dvotrećinsku većinu kada se prošli put birao predsednik, pa je izabrana Osmani. Ne bih isključio da i sada bude tako. Važno je ko će se kandidovati za predsednika Kosova. Očekujem da će se naći kompromisno rešenje kako bi se izažlo iz blokade“, naglasio je Jevtić.

On je ukazao da bi eventualna još jedna izgubljena godina bila pogubna za građane Kosova.

„Zaista očekujem da će izbori dati novu situaciju, iako ne drastično drugačiju, ali novu situaciju u kojoj se neće dati puno prostora da se radi kao ove godine“, rekao je Jevtić.

Na konstataciju da je na listi kandidata za poslanike Srpske liste među prvih 10 – troje sa juga, a sedam sa severa Kosova, Jevtić je pojasnio da stranka ne deli Srbe na one koji su južno ili severno od Ibra, ističući da je lista otvorena, što znači da broj kandidata pod kojim je na listi ne znači prednost za ulazak u parlament.

„Nevažno je koji ste broj na listi, jer birač zaokružuje i broj poslanika. Svaki glasač bira do 10 kandidata i poslanici koji dobiju najveći broj glasova, nezavsno od toga koji su bili na listi, ulaze u parlament. Ako Srpska lista osvoji 10 mandata, u šta čvrsto verujem, 10 kandidata sa najviše glasova ulazu u skupštinu, s tim što 35 odsto moraju biti žene“, rekao je Jevtić.

Povodom odbijanja sertifikacije prvo učešća stranke na izborima, a zatim i izborne liste, Jevtić je ukazao da je CIK sastavljena od predstavnika političkih partija, pa Kurti kroz Komisiju vodi etnonacionalnističku kampanju protiv Srba.

Sa druge strane, Izborni panel za žalbe i predstavke čine sudije, koje ni donose odluke po slovu zakona, zbog čega su i usvojene sve žalbe Srpske liste, napomenuo je Jevtić.

Spahiju: Izbor predsednika dovodi do političkog čvora na Kosovu

Politički analitičar Nedžmedin Spahiju smatra da će rezultati izbora 28. decembra biti približno isti kao i oni na februarskim izborima, ističući da se Aljbin Kurti nada da Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja i Nisma Fatmira Ljimaja, koje sada izlaze odvojeno, neće preći cenzus, čime bi, kaže, Samoopredeljenje dobilo pet poslanika više.

„Ako procenti budu kao i na prethodnim izborima, pa čak i ako Kurti dobije koji procenat manje, neulaskom Nisme i ABK u parlament, on bi dobio nekoliko poslnika više“, rekao je Spahiju.

Pojašnjavajući zašto se raspala koalicija ABK-Nisma, podsetio je da se Ljimaj ponudio Kurtiju za koalicionog partnera, što je Haradinaja naljutilo, zbog čega su se njihovi odnosi pogoršali.

Kaže da postoji verovatnoća da te dve strane ne pređu cenzus, budući da su zajedno imali oko šest odsto u februaru – četiri odsto ABK i oko dva odsto Nisme.

„Ako rezultati ostanu na tom nivou, onda nijedna od te dve stranke neće proći“, uveren je Spahiju.

Govoreći o potencijalnim koalicijama između tri veće albanske stranke, kaže da bi Samoopredeljenju odgovarala koalicija sa DSK, ali da stranci Ljumira Abdidžikua to ne odgovara, dok sa druge strane Kurtijevoj partiji nikako ne odgovara saradnja sa DPK.

Spahiju je istakao i da je izbor kosovskog predsednika razlog za ovakav „politički čvor“ na Kosovu, odnosno da činjenica da se predsednik bira u parlamentu, a ne direktno.

Ponavlja stav da bi Ustav trebalo promeniti kako bi predsednika birali građani direktno, što bi, napominje, odgovaralo i manjinama.

„To bi odgovralo i manjinama na Kosovu, jer bi kandidati za predsednika odlazili i tražili glasove manjina u njihovim sredinama“, rekao je Spahiju.

Ukazao je da je to upravo bio i razlog zbog kojeg Kurti nije dao mesto predsednika parlamenta Ljimaju – jer bi lider Nisme, ukoliko ne bi bio izabran predsednik u predviđenom roku, postao vršilac dužnosti predsednika Kosova.

Smatra da bi moguće rešenje, ipak bila koalicija Samoopredeljenja i DSK, ukoliko bi Abdidžiku pristao da bude predsednik Kosova, ali da to ostaje na njemu.

„Ako DSK napravi koalicikju sa DPK, onda njeno članstvo kompletno Kurtiju, pa ne verujem da mogu da se upuste u taj rizik“, dodao je Spahiju.

Na pitanje da li bi bila moguća koalicija DSK, DPK i ABK, sa Srpskom listom, Spahiju je rekao da je to moguće s obzirom na brojke, ali i primetio da bi takva koalicija bila formirana i do sada, da je bilo izvodljivo.

Ipak, Jevtić je posjanio da će, ukoliko ABK i Nisma ne pređu cenzus, mandati koji bi pripali njima bili podeljeni između drugih stranaka, odnosno ne bi svi otišli Kurtiju.

Dodao je da prema istraživanjima, Nisma neće preći cenzus, ali ABK Ramuša Haradinaja hoće.

„U istraživanjima vidim da situacija sa Kurtijem ne stoji baš dobro, zato je on insistirao da izbori budu 28. decembra, da uz dijasporu nadoknadi deo biračkog tela na Kosovu, jer ništa nije uradio i svešće kampanju na to da su mu protivnik Srpska lista i Srbi, jer samo tako može da dobije glasove“, zaključio je Jevtić.

Kurir.rs/Kosovo online