Slušaj vest

Nebo iznad Srbije preplaviće od ovog vikenda, sa vrhuncem u noći između 12. i 13. avgusta, spektakularna meteorska kiša Perseida, koja će posmatračima pri idealnim uslovima bez mesečine omogućiti da golim okom vide i do 100 "zvezda padalica" na sat dok čestice komete Svift-Tatl sagorevaju u Zemljinoj atmosferi.

Zvezde padalice će biti vidljive i golim okom sutra i prekosutra, a uslovi za gledanje će biti idealni zbog vedrog neba i mladog Meseca koji neće ometati vidljivost.

Kako se pripremiti za gledanje kiše meteora

Savet svima onima koji prvi put idu da posmatraju kišu meteora je da pre svega odaberu mesto udaljeno od gradske svetlosti i vazdušnog zagađena. Nije potreba nikakva dodatna oprema, dvogledi, teleskopi, durbini jer se sve može videti golim okom, ali je korisno poneti jedno ćebence i prostirku na kojoj ćete sedeti. I nešto toplije za obući, naročito ako idete na više delove Beograda, kao što je to Avala, gde noći i leti umeju da budu sveže.

Milan Jeličić sekretar astronomskog društva "Ruđer Bošković" rekao je ranije za "Blic" da su meteori koji pripadaju "Perseidima" brojni, ali nažalost slabi.

- Njih možemo videti golim okom u idealnim uslovima, a ti idealni uslovi podrazumevaju da je vazduh apsolutno čist, da nema svetla na horizontu, da nema naselja, kao ni mesečeve svetosti koja ih guši. U slučaju "Perseida" ponajviše, ali i za posmatranje drugih nebeskih tela, svetlosno zagađenje u Beogradu je veliki problem. U gradu u kome živi više od 2 miliona ljudi imamo oko 5 miliona sijalica što onemogućava da se posmatraju slabi izvori svetlosti kakvi su "Perseidi" - rekao je on ranije za "Blic".

Odakle gledati kišu meteora u Srbiji

Kako je on ranije rekao, u Srbiji je najbolje je gledati kišu meteora:

  • Sa Avale na južnim padinama planine prema Šumadiji
  • Sa Avale kod spomenika Neznanom junaku
  • U banatskoj peščari
  • Na planinama na jugu Srbije, kao što je Vidojevica

Iz kojih beogradskih naselja postoji verovatnoća da se vidi kiša meteora:

  • Vidikovac
  • Žarkovo
  • Mirijevo
  • Topčider
  • Košutnjak
  • Zvezdarska šuma

Šta su Perseide

Perseidi nastaju kada Zemlja prolazi kroz oblak sitnih komadića leda i stena, koje je za sobom ostavila kometa Svift-Tatl, koja je poslednji put prošla u blizini Zemlje 1992. godine.

Dostižu maksimum između 11. i 13. avgusta, kada Zemlja prolazi kroz najgušći i najprašnjaviji deo ovog oblaka čestica. Tokom godina bez mesečine broj vidljivih meteora deluje veći, dok u godinama pojačane aktivnosti, poput 2016, može dostići čak 150 do 200 meteora na sat.

Prema podacima NASA, tokom vrhunca aktivnosti Perseida moguće je videti i do 100 meteora na sat, piše Space. Većina Perseida izuzetno je mala, približno veličine zrna peska. Gotovo nijedan njihov fragment ne dospe do tla, ali ukoliko se to ipak dogodi, tada se naziva meteorit.

Perseidi dostižu temperature veće od 1.650 stepeni Celzijusa dok prolaze kroz atmosferu. Tokom leta sabijaju i zagrevaju vazduh ispred sebe, zbog čega stvaraju sjajne svetlosne tragove. Većina fragmenata postaje vidljiva na visini od oko 97 kilometara iznad Zemljine površine.

Šta izaziva kišu meteora Perseidi?

Svake godine Zemlja prolazi kroz orbitu komete Svift-Tatl. Vrhunac aktivnosti Perseida nastupa upravo u trenutku kada naša planeta prolazi kroz njen najgušći i najprašnjaviji deo.

Kometu su nezavisno jedan od drugog otkrila dvojica astronoma, Luis Svift i Horas Tatl, 1862. godine. Kada je poslednji put prošla pored Zemlje, 1992. godine, bila je suviše slaba da bi mogla da se vidi golim okom. Njen sledeći prolazak, predviđen za 2126. godinu, mogao bi da je učini vidljivom bez teleskopa, sa sjajem sličnim čuvenoj kometi Hejl-Bop iz 1997. godine, pod uslovom da se sadašnja predviđanja pokažu tačnim.

Kometa Svift-Tatl najveće je poznato telo koje periodično prolazi u blizini Zemlje. Njeno jezgro široko je oko 26 kilometara. Poslednji put se približila našoj planeti tokom svog obilaska oko Sunca 1992. godine, a naredni prolazak očekuje se 2126.

Kada sednete da posmatrate meteorsku kišu, zapravo gledate sitne delove komete koji se pri ulasku u Zemljinu atmosferu zagrevaju i sagorevaju, ostavljajući za sobom blistave svetlosne tragove dok jure brzinom od oko 59 kilometara u sekundi, navodi NASA.

Kurir/Blic