KAD DRŽAVA POSTANE MAĆEHA: Traže im da letinom plate za zakup državne zemlje
Foto: Beta Dragan Gojić

Protest radnika Alekse Šantića

KAD DRŽAVA POSTANE MAĆEHA: Traže im da letinom plate za zakup državne zemlje

Srbija -

SOMBOR - Radnici poljoprivrednog preduzeća Aleksa Šantić iz Aleksa Šantića danas su ispred sedišta lokalne vlasti u Somboru organizovali protest nezadovoljni što je skupština grada donela odluku da dug za zakup državne od oko 680.000 evra naplati u letini i to odmah po skidanju useva.

Radnici Poljoprivrednog preduzeća "Aleksa Šantić"protest su organizovali nakon nekoliko neuspešnih pokušaja da razgovoraju sa predstavnicima vlasti u Somboru kako bi se dogovorili da dug za zakup plate u ratama.

"Mi smo zasnovali proizvodnju na 3.000 hektara. Ovih dana smo dobili od lokalne samouprave obaveštenje da smo dužni da isporučimo žito. Zanači ne pare, nego robu u vrednosti od 685.000 evra. Bili smo na pregovorima, ponudili smo im neka naša rešenja, ali oni se očigledno ne slažu sa tim", kaže Aleksandar Petković, predsednik Samostalnog sindikata u tom preduzeću.

"Poslali smo im predlog, ali niko nije odgovorio. Zatim smo predlog i korigovali i dali bolju ponudu. Međutim nikakav odgovor nismo dobili", kaže Ljiljana Matković, članica IO Samostalnog sindikata u "Aleksa Šantiću".

Odgovora nema, ali su danas tokom protesta predstavnici sindikata razgovarali sa gradonačelnicom Dušankom Golubović koja je obećala da će lokana samouprava uraditi sve što je u njenoj nadležnosti. A dali to znači da će dug biti plaćen na rate?

"O tome će konačnu odluku doneti Ministarstvo poljoprivrede koje daje saglasnost na sve ono što lokalna samouprava radi kada je u pitanju zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini. Uvažavajući situaciju u tom preduzeću mi ćemo svoje obrazloženje za takav predlog dostaviti nadležnom Ministarstvu", kaže gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović.

Nakon obećanja gradonačelnice radnici su se razišli.

U Poljoprivrednom preduzeću "Aleksa Šantić "ima oko 140 stalnih i privremeno zaposlenih radnika. Nakon što je prodato 700 hektara njihove zemmlje ostali su bez oranica i jedino što obrađuju je oko 3.000 hektara državnih njiva. Dosadašnji pokušaji privatizacije nisu uspeli, pa radnici strahuju za opstanak preduzeća i svoja radna mesta.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track