Slušaj vest

Feliks, orao krstaš iz Srbije, kog su u oktobru zarobili krijumčari divljih ptica na Bliskom istoku, u nedelju konačno kreće put Srbije. Njegov povratak omogućila je višemesečna saradnja Društva za zaštitu ptica Srbije sa agentom za njihovo spasavanje iz Libana, ali i donacije građana, koje su podmirile troškove otkupa, smeštaja i puta ptice sa nacionalnog grba.

Screenshot 2026-02-27 200521.png
Foto: Printskrin RTS

Kada su stručnjaci za proučavanje ptica obeležili Feliksa i zatim ga iz rodne Bačke Topole pustili u avanturu, niko nije ni slutio da će mladi orao leteti sve do Sirije, a zatim postati glavni junak napetog akcionog trilera, koji se srećom nije završio tragično.

Vukašin Kartalović, stručnjak za podatke u Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, kaže da Feliks jedno vreme uopšte nije emitovao lokaciju gde se nalazi, a onda je počeo da pokazuje tačke koje su vrlo razmaknute jedna od druge i do kojih ne može da stigne normalnim kretanjem ptice.

"Onda smo shvatili da verovatno ima nekog udela čoveka koji je, ili pticu uhvatio ili je transmiter spao sa ptice pa se sad on nalazi... nismo znali dok nismo dobili tačnu potvrdu da je uhvaćen", ističe Kartalović.

"Ptica je uhvaćena u Siriji, telemetrija je, naravno, odmah isključena i uništena, ali na osnovu prstenja koje je nosio, došli su do nas, odnosno videli su da je ptica prstenovana u Srbiji, ko ju je prstenovao i tražili su otkup za pticu", navodi Kristina Milošević, stručnjak za proučavanje i zaštitu ptica.

Screenshot 2026-02-27 200636.png
Foto: Printskrin RTS

"Agent iz Libana nije hteo da odustane"

Svesni da se novac od otkupa često koristi za druge kriminalne aktivnosti ili terorizam, i da na taj način i sami mogu postati deo opasnog kriminalnog lanca šverca životinja, prvobitna odluka je bila da odbiju plaćanje otkupa, međutim, uz razgovore sa agentom iz Libana, usledio je novi rizični pokušaj.

“Agent iz Libana nije hteo da odustane i uspeo je sa svojim udruženjem i poslovnim prijateljima da pređe iz Libana u Siriju, i pored toga uspeo je da, pored naše ptice, spase još nekoliko ptica i da ih prebaci u Liban gde su sad nalaze u prihvatilištu”, kaže Kristina Milošević.

Nažalost, ovakve akcije krijumčara su česte na Bliskom istoku, kažu u Udruženju, a neke od njih imali su prilike da vide na snimcima koje su okačene na društvenim mrežama.

"Nekim kvadovima i džipovima kroz pustinju teraju pticu dok ona ne bude potpuno iznemogla i onda leti tačno nisko iznad zemlje, da mogu lako da je uhvate i da je zarobe, jer i oni znaju da su velike ptice, ptice grabljivice, lešinari i tako dalje – vredne, ima dosta privatnih kolekcionara na Bliskom istoku, tako da ih onda hvataju, jer znaju da mogu da dobiju dobru cenu za njihov otkup, dok recimo neke druge ptice koje im nisu toliko značajne – ubijaju", navodi Jelena Guduraš iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Screenshot 2026-02-27 200544.png
Foto: Printskrin RTS

Feliks opravdao simboliku svog imena

Feliks je imao sreće – time je opravdao i simboliku svog imena, a Srbija je uspela da spase pticu koja krasi heraldičke motive naše države.

Osim toga, 2015. u Srbiji je ostao svega jedan gnezdeći par orlova Krstaša, ali je njihova populacija, napornim radom stručnjaka i volontera, vremenom porasla na 19 gnezda.

Screenshot 2026-02-27 200317.png
Foto: Printskrin RTS

Prema sadašnjem planu, Feliks, koji u Srbiju stiže u nedelju, privremeno će biti smešten u prihvatilištu za ptice na Paliću, mogao bi dodatno popraviti tu sliku, nadaju se ornitolozi.

Kurir/RTS