PREDSTAVLJAMO: Sportsko penjanje ulazi u olimpijsku porodicu
Foto: OKS

Zaigrajmo šah na zidu

PREDSTAVLJAMO: Sportsko penjanje ulazi u olimpijsku porodicu

Ostali sportovi -

Veoma popularan sport u svetu, o kom se u Srbiji malo zna, biće zastupljen na OI u Tokiju od 2020.

Sportsko penjanje je sport koji će od Olimpijskih igara u Tokiju 2020. biti punopravni član olimpijske porodice. U svetu vrlo popularan, u Srbiji za njega znaju samo oni koji se bave penjanjem i članovi njihovih porodica.

Ali, i to će se promeniti. Ako ne pre Igara u Japanu, onda za vreme i posle njih. Jer uspeh uspeva u Srbiji, a uspehu se nadaju ljudi koji rade u sportskom penjanju. Jedan od njih je Marko Ratković, predsednik Penjačkog saveza Beograda, čovek koji nas uvodi u tajne ovog sporta i priča nam o osnovama i detaljima koje laik ne može da primeti.

Tri discipline- Postoje tri discipline: bolder, brzinsko i težinsko. Bolder je penjanje kratkih smerova, odnosno trasa na zidu koje je potrebno savladati. Ima desetak hvatova na steni i kraj je na poslednjem hvatu, i to se boduje. Postoji i bonus na sredini smera, koji se takođe boduje. Tu čovek mora mnogo da razmišlja, to je neka vrsta šaha na zidu, a naravno mora da se bude i izuzetno spreman.Druga od tri discipline je težinsko penjanje.- Da, to je penjanje dugih smerova, recimo 15 do 20 metara. Postoje dva tipa penjanja, jedan je penjanje na vođenje, i to se radi u paru. Jedan se penje, a drugi ga osigurava pojasom i drugim spravicama. Na steni postoje karabini, na koje se penjači kopčaju, i kako napreduju, tako se kopčaju, pa praktično ne mogu da padnu s više od metar i po. A uže je elastično i amortizuje eventualni pad. Drugi tip je uglavnom za mlađe kategorije, osiguravanje odozgo, gde je uže osigurano na vrhu smera, a penjač je vezan za pojas i ne obraća pažnju na uže. Pobednik je onaj ko dalje stigne - objasnio nam je Marko.

Odskočna daska

Dolazimo do treće discipline - brzinskog penjanja, koje je zapravo najeksplozivnije.- Tu su dva potpuno identična smera na ravnoj ploči, nagiba pet posto. Dužina tih smerova je deset i 15 metara. Tu je sve potpuno standardizovano, i hvatovi i njihovih raspored, nešto kao sprint na 100 metara. Rezultati koji se postižu jesu neverovatni i tu je jedino bitno vreme.

Nakon uvoda u osnovna pravila penjanja, saznali smo da Srbija ima kandidate za učešće na Igrama u Tokiju, a baš to bi trebalo da bude najveća odskočna daska za popularnost ovog malog sporta kod nas.- Mi smo prošle godine imali juniorskog prvaka sveta Stašu Gejo iz Niša, a izvrsna je i u seniorskoj konkurenciji - među prvih deset. Treba znati da prvih dvadesetak penjača u svakom trenutku mogu da budu i prvi i dvadeseti, toliko je jaka konkurencija. Mi još ne znamo uslove za učešće na Igrama, ali evidentno je da je Staša siguran učesnik.

Potpuno razvijeniČAS NA STENI KAO ČETIRI U TERETANIDirektor Penjačkog saveza Beograda Marko Ratković na zanimljiv način poručuje da sport kome se posvetio razvija kompletnu figuru.- Penjači se ne mogu prepoznati na ulici, nisu ekstremno razvijeni, ni ekstremno visoki. To su praktično sportisti koji ima potpuno razvijene sve delove tela. Sportski penjači ne idu u teretanu da bi dobili na snazi, sve se završi na steni. Jedan čas vežbe na steni je kao četiri u teretani.

Gojko Filipović

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track