"SASTANAK U KINI STAVIO JE TAČKU NA PRETHODNI POREDAK" Analitičari o susretu najjačih svetskih sila: Susret ima važnu istorijsku dimenziju!
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Analitičari ocenjuju da susret Trampa, Putina i Sija u Kini označava kraj prethodnog međunarodnog poretka i važan istorijski trenutak.
- Istaknuto je da razgovori nuklearnih sila smanjuju strah od sukoba i da je energija bila ključna tema susreta.
- Anđelković poručuje da Rusija nije izolovana, dok Evropa, po njegovoj oceni, rizikuje da ostane po strani.
Dok velike sile Amerika, Rusija i Kina za istim stolom ponovo crtaju mapu svetske moći, Srbija se nalazi na sopstvenoj istorijskoj prekretnici. U senci susreta Donalda Trampa, Vladimira Putina i Si Đinpinga, postavlja se ključno pitanje: kuda ide spoljna politika naše zemlje?
Nova vladajuća većina, predvođena Studentskom listom, predstavila je svoj spoljnopolitički program, najavljujući svoje principe u odnosima sa regionom i svetom.
Po čemu se njihov stav razlikuje od spoljnopolitičkog programa prethodne većine, analizirali su gosti vikend izdanja "Pulsa Srbije" kod voditeljke Krune Une Mitrović, a oni su bili Dragomir Anđelković, politički analitičar i Zoran Milivojević, karijerni diplomata.
Jalta 1945.
Iako sastanak u Šenženu nije bio nalik Jalti, ipak jeste bio istorijski događaj gde su prvi put predsednici Rusije, Kine i Amerike sedeli za istim stolom i to sami. Da podsetimo, u Jalti su prisustvovale V. Britanija, Sovjetski Savez i Sjedinjene Države, dok pojedini analitičari prave paralelu da je u Šenženu Kina dobila ulogu nekadašnje Britanije. Ipak istoričar i analitičar Anđelković je otklonio svaku sumnju, rekvaši da ne vidi ekvivalent Jalte sa Šenženom.
- Nikada ne bih poredio taj sastanak sa Jaltom. Naime, Jalta je došla u momentu kada su se zvanično lomili svetski odnosi i kada su neki akteri rešavali kakav će svet u budućnosti biti, a u Šenženu ipak nismo stigli do toga. Ovo može da bude priprema neke buduće Jalte, ali Jalta za sada nije, iako je uistinu važan događaj. Sreli su se najveća nuklearna sila sveta, Rusija, broj jedan ekonomija sveta, Kina i konačno Amerike koja u svim drugim, pa i u tim sferama, i dalje je u celini najmoćnija zemlja sveta. Ovo je na neki način stavljanje tačke na prethodni međunarodni poredak gde su Nemačka i Francuska bile važne sile. Ovo je tačka na to, ali se još nije izrodilo nešto novo. Ovo je u funkciji marketinga država i lidera, ali i kamen u jaltinskom zidu - započeo je Anđelković.
Milivojević govori da nam je ovaj susret iz nekoliko razloga doneo istorijsku dimenziju, pa je pričao o važnosti razgovora između vodećih nuklearnih sila i da je pozitivan pomen tog naoružanja. Takođe, Milivojević je istakao da krucijalnost teme energije jer, kako on smatra, ko kontroliše energiju, kontroliše i život na Zemlji.
- Postoji jedna stvar koja ovom susretu daje istorijsku dimenziju. Svet je u blagom haosu, kontrolisanom haosu, a taj haos i njegova dužina i sadržaj zavise upravo od ovih zemalja. Imamo dva rata i utiču na globalne odnose, a rasplet će odrediti bezbednosnu arhitekturu u globalnom smislu, a u ta dva rata učestvuju dve vodeće nuklearne sile i treće bez koje ne može ništa da se donese na globalnom planu. Sastanak ima istorijsku dimenziju zbog ključnih poruka. Prvo, možemo da odahnemo, ipak neće da ratuju. Koliko god to zvučalo načelno, ali smo bili opterećni time da li je moguć nuklearni sukob. Važno je kada nuklearne sile kažu da nema smisla takav sukob i da se odriču toga. Takođe, diskusija o energentnima. Postoje dve stvari od koje svet zavisi, to su hrana i energija. Ko kontroliše energiju, kontroliše život. Oni su razgovarali da je važno da se na tom planu postigne dogovor. Zbog energije je stepen rizika od daljih sukoba bio visoko izražen. Važno je da se to kontroliše - rekao je Milivojević.
Rusija
Anđelković je osvrnuo na poziciju Rusije krajem 2026. godine, rekavši da je ovim sastanak pokazala da nije izolovana iz pregovora najjačih svetskih sila i da je uprkos sankcijama uspela da ostane konkurentna na gotovo svim geopolitičkim i pregovaračkim poljima.
- Rusija je svakako srećna da bude ključni faktor u svetskoj energetskoj politici. Ruska geopolitika je uvelikoj meri geopolitika gasovoda i naftovoda. Ne samo da je Rusija vodila računa o sopstvenoj proizvodnji energenata, već je nastojala da bude čvorište preko koje će ići energenti iz raznih regiona. Kakve sankcije ako predsednik Amerike potpisuje deklaraciju da svetu Rusija treba da obezbedi veću količinu energenata, kakve nove sankcije Rusiju mogu da ugroze od strane Amerike? Tramp je želeo da načini energetsku štetu Rusiji, ali je tu pitanje Indije. Indija je veliki kupac ruskih energenata, a Amerika je ozbiljno radila na tome da Indija ne kupuje od Rusije. Posle ovoga, jasno je da takve politike više neće biti - rekao je Anđelković, pa dodao mišljenje oko situacije sa međunarnodnim krivičnim sudom koji je 2023. podigao optužnicu Vladimiru Putinu zbog napada na Ukrajinu:
- Putinu je od ogromnog značaja, ne samo pitanje međunarodnog krivičnog Tribunala, jer je to pitanje davno Rusija bacila u korpu za đubre, već to što su Amerikanci ranije zauzeli stav da Putin može da dođe u Ameriku, a Putinovi međunarodni susreti govore da nije ugrožen zbog svega toga. Ovde se radi o demonstraciji svetu da Rusija nije izolovana. Tramp je pokazao da bez obzira na poraz međuizbora, punim kapacitetom nastavlja da vodi spoljnu politiku. Što se tiče Sija, šta ćete više od toga da njemu dolaze. Sva trojica su veliki dobitnici.
Evropa
A gde je u ovoj jednačini EU, njeni predstavnici i interesi dok razgovaraju tri najjača čoveka sveta. Povodom objave na društvenim mrežama gde je Tramp rekao da su on i Putin prijatelji pojavile su se razne glasine, među kojima se najviše izdvaja komentar "Bože sačuvaj nas takvih prijatelja" od strane poljskog premijera Donalda Taska. Anđelković smatra da je Evropa naivno postupila u ovom geopolitičkom raspletu.
- Ovo je poruka Evropljanima da li žele da sednu za sto i da se ponašaju racionalno ili će da nastave da idu putem samoizolacije. Svi pričaju o ekonomskog raspadu Rusije zbog rata u Ukrajini, ali Rusija sve vreme ima plus, mali plus, ali je ipak plus. Sa druge strane, Nemačka je treću godinu u recesiji. Ako pričamo o tome ko plaća ceh, Evropljani bi ozbiljno trebalo da razmisle dokle su stigli. Stigli su do toga da danas Amerikanci i Rusi pregovaraju kako posle rata da se stvori zajednička korporacija za izvoz ruskih energenata na evropsko tržište. Dakle, Nemci su kupovali direktno od Rusa po najpovoljnijim cenama, a sada dolaze u situaciju da se Amerika i Rusija dogovore da im prodaju po mnogo većim cenama kako bi američki tečni gas ostao konkurentan. Ako Evropa nastavi ovim putem, na kraju će se suočiti sa takvim problemima da će morati da prihvati uslove htela to ili ne - smatra Anđelković.
Milivojević se nadovezao na temu Evrope u globalnim nadmetanjima, pa nas je vratio u 1945. godinu kada je svima dato do znanja da Evropa nije u moći da od nje zavisi globalni poredak, pa se dotakao i njene, kako smatra, pogrešne politike prethodnih godina, a vezane i za aktuelni rat na Starom kontinentu.
- Prva je poruka da se klatno pomerilo na istok i da Evropa mora da shvati, a pre svega elite sa zapada kontinenta, da ona više nije centar sveta. To je prestala da bude završetkom Drugog svetskog rata i padom Berlinskog zida. Tada je od Evrope zavisio globalni poredak i diktirala je uslove. Toga više nema, Evropa više nije činilac u globalnim razmerama. Evropa nema tvrdu moć, nema energente, resurse, minerale, nema razvojne resurse. Ona kasnije od Sija i Trampa u visokim tehnologijama deset godina, dok se njih dvojica jure na tri meseca između sebe. Evropa to mora da shvati. Prema tome, klatno se pomerilo i to je prva stvar. Evropska dominantna politika, dakle Evropska unija plus London, nije kompatibilna sa onim što se priča na globalnom planu. Dakle, zalaže se za ratnu opciju koja je izgubila svaki smisao. Kada pogledate bilanse, evropski su katastrofalni zbog pogrešne politike za ovaj rat i politike koju sada insistiraju - rekao je Milivojević.
Srbija
Naša zemlja je ušla u novu političku eru dolaskom Studentske liste na vlast, a kada pogledamo spoljnopolitičke ideje koje su iznosili, da li se nazire jasan kurs, u studiju Kurir televizije analizirao je politički analitičar Dragomir Anđelković.
- Moramo da razlikujemo praksu od programa, a za sada možemo da pričamo o programu. To je program kontinuiteta, znate, politiku tri stuba, pa četiri. Dakle, 2007. godine je definisana politika tri stuba, odnosno EU, SAD i Rusija. Potom je 2009. kada je Tadić preuzeo potpunu kontrolu, a nakon njegove posete Pekingu, ta doktrina je dopunjena sa još jednim stubom, pa pričamo o četiri politička stuba. Vučić je nastavio tu politiku, makar u teoriji. U geopolitičkom smislu, nije odstupio od doktrine četiri stuba. Studentska lista isto to ima, ali je jedna situacija na papiru, a sasvim druga u praksi - rekao je Anđelković.
Milivojević je istakao povoljan geopolitički položaj Srbije gde ima saradnju sa sve tri svetske sile koje su bile za pregovaračkim stolom u Šenženu.
- Zadržao bih se na dve stvari. Prvo, nova vlast je nasledila Srbiju koja je vojno neutralna, nije priznala nezavisnost Kosova, a ima strateška partnerstva sa sve tri države o kojima smo pričali. To je ozbiljan kapital koji ima težinu. Evropljani nemaju to. Kada je reč o spoljnoj politici, nisam pročitao preciznije stavove projekcije spoljne politike kontinuiteta, osim jednog segmenta vezanog za Izrael. Pokušaj da se politika približi zapadnoj Evropi, koja podržava palestinsku priču. To je stvar za procenu. Međutim, oni u prvoj rečenici kažu da je kriterijum nacionalni interes - rekao je Milivojević.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama MONDO Inc uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs
Bonus video: