Slušaj vest

Za predsednika Rusije Vladimira Putina, slike sa sastanka sa Donaldom Trampom i Si Đinpingom predstavljale su trijumf.

Ipak, iza prividnog jedinstva trojice šefova država krije se borba za moć koja postaje sve veći problem za Rusiju. Putinu je Kina potrebna, ali se istovremeno plaši potpune zavisnosti od Pekinga.

Ovo objašnjava stručnjak za Rusiju, Hana Note, u razgovoru sa Polom Ronchajmerom.

Donald Tramp, Si Đinping i Vladimir Putin na svečanom banketu priređenom za lidere APEC u Šendženu Foto: Maxim Shemetov/Pool Reuters, MAXIM SHEMETOV / AFP / Profimedia, Iori Sagisawa/Kyodo News Pool

Istorijski samit trojice lidera u Šenženu, u Kini, ne samo da je pružio Putinu priliku da se predstavi kao ravnopravan sa dva najmoćnija svetska lidera, već mu je omogućio i da neguje odnos sa Trampom, kao protivtežu Kini.

Trojica lidera razgovarala su u četvrtak oko 90 minuta. Nakon toga, izdali su zajedničko saopštenje koje se ticalo četiri teme: nuklearnog naoružanja, reformi UN-a, snabdevanja naftom i međunarodnog krivičnog pravosuđa. Nisu postignuti konkretni dogovori o okončanju rata u Ukrajini.

Međutim, za Putina je očigledno nešto drugo bilo važnije. U podkastu "Ronzheimer", Note ističe:

- Za rusku stranu, glavna vrednost ne leži toliko u samom sporazumu, koliko u činjenici da su dobili platformu za razgovor sa Donaldom Trampom.

Rusi uspeli da izvrše uticaj

Naime, Tramp i Putin su održali i zaseban sastanak, "u četiri oka". Prema rečima njegovih savetnika, lider Kremlja je nakon toga bio izuzetno dobro raspoložen.

Note pretpostavlja da je Putin još jednom izneo Trampu svoje zahteve koji se tiču evropskog bezbednosnog poretka. Posebno je zanimljivo to što se Tramp, nakon ovoga, uključio u samit o Ukrajini u Berlinu kako bi izjavio da je Rusija zainteresovana za mir.

Hana Note
Hana Note Foto: Youtube/CIVILNET

Kako to navodi stručnjak: "Logično je zaključiti da je ruska strana ovde uspela da izvrši određeni uticaj."

Međutim, prema rečima Hane Note, Vladimir Putin je ovim samitom imao na umu još jedan cilj. Od početka rata u Ukrajini, ekonomska zavisnost Rusije od Pekinga drastično je porasla.

Između 2020. i 2024. godine, obim trgovine između dve zemlje se udvostručio.

Ruska elita strahuje od prevelike zavisnosti od Kine

- Danas se nalazimo u situaciji u kojoj više od 40 odsto ruskog uvoza dolazi iz Kine - uključujući "komponente koje odlaze direktno u rusku odbrambenu industriju". Štaviše, "više od 35 odsto prihoda od ruskog izvoza takođe dolazi iz Kine".

shutterstock_2286747803 (1).jpg
Kremlj Foto: Viacheslav Lopatin/Shutterstock

To očigledno izaziva nervozu u Moskvi. Note navodi da je ovaj rastući disbalans "praćen osećajem nelagodnosti, bar među jednim delom ruske elite".

Sledstveno tome, Putin želi da pokaže da nije isključivo zavisan od Sija. Njegova upadljiva bliskost sa Trampom takođe služi kao poruka Pekingu.

Kako Note ističe:

- Pojavljivanje uz Trampa takođe predstavlja signal Kinezima da Rusija ne želi da postane previše zavisna. U suprotnom, Rusi "nemaju mnogo opcija za smanjenje ove asimetrije".

(Kurir.rs/Bild)