Dosije tužilaštvo 4

BRANE SE ĆUTANJEM: Ubistva, iznude, bombaški napadi za Dolovac i Nenadića nisu organizovani kriminal?!

Foto: Stefan Jokic, ATA images, Nenad Kostić
Javnost se s pravom pita na koji način Javno tužilaštvo za organizovani kriminal vrši selekciju predmeta u kojima postupa

 Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (JTOK), na čijem je čelu Mladen Nenadić, osim što ništa nije učinilo da procesuira osumnjičene za pet nerešenih ubistava o kojima su pred tim tužilaštvom svedoci-okrivljeni dali iskaze i optužili klan Veljka Belivuka i Marka Miljkovića da stoji iza njih, za još najmanje 13 teških krivičnih dela koja su javnosti dobro poznata i rešena radom policije i Višeg javnog tužilaštva u Beogradu nije pokazalo nikakvo interesovanje. I laicima je jasno da iza ubistva Blaže Đurovića na ulici, Bojana Mirkovića ispred zgrade, Ranka Radoševića na benzinskoj pumpi, Nikole Stankovića Pivceta u spavaćoj sobi, ali i Strahinje Stojanovića u eksploziji bombe postavljene pod njegov džip stoje kriminalne grupe.

Ne idu na uviđaje

JTOK je, kako je Kurir pisao, jedino tužilaštvo u Srbiji osnovano da goni pripadnike organizovanih kriminalnih grupa, ali im ovi zločini nisu "privukli pažnju", što ukazuje da nisu odgovorili zadatku zbog kog su formirani.
Na isti način, Specijalno tužilaštvo se "branilo ćutanjem" i kad su ubijeni Luka Radulović, Luka Žižić, kad je grupa pokušala da ubije radnike obezbeđenja u klubu "Stefan Braun", ali i kad je ispred kuće na Senjaku pucano na biznismena Milana Beka. Nisu preuzeli gonjenje ni optuženih pripadnika vračarskog klana za iznude, niti uhapšenih za navodni pokušaj trovanja vođe škaljarskog klana Jovana Vukotića cijanidom u vreme dok je boravio u Centralnom zatvoru, kao ni za planiranje ubistva Luke Bojovića prošle godine.

Pokušaj ubistva Milana Beka Foto: Dragan Kadić


I dok se javnost pitala ko stoji iza ovih najtežih krivičnih dela, JTOK se nije bavio ovim predmetima.
- Na uviđaje svih pobrojanih ubistava izlazilo je Više javno tužilaštvo u Beogradu. Tužioci ovog tužilaštva davali su naloge policiji za prikupljanje potrebnih obaveštenja, tragali za dokazima, donosili naredbe o zadržavanju osumnjičenih, sprovodili cele istrage i podizali optužnice - objašnjava sagovornik Kurira iz srpskog pravosuđa.


O samo nekoliko pobrojanih predmeta se JTOK, kako otkriva, informisao. I nikad se ništa nije dalje dogodilo. Ista praksa nastavila se i prethodnog vikenda, kad je u jednom restoranu u Beogradu s više hitaca iz pištolja teško ranjen N. K., koji je sedeo u društvu bivšeg vođe navijača Partizana Nenada Alajbegovića Alibega. Alibeg je poznat upravo zbog toga što su pripadnici vračarskog klana pokušali najmanje tri puta da ga ubiju, ali i zbog toga što se istoj kriminalnoj grupi sudi zbog sumnje da je ubila njegovog prijatelja Aleksandra Halabrina.

Iskusni operativac koji radi na rešavanju najtežih zločina kaže za Kurir da postoje operativni podaci i da je ovo ranjavanje povezano s nedavnim ubistvom Tadije Pantića, ali i sa eksplozijom bombe u stanu u Kosovskoj ulici u kojoj je poginuo državljanin Makedonije. Sve ukazuje, kako navodi, da iza svega stoji jedna organizovana kriminalna grupa.

Eksplozija u Kosovskoj Foto: Kurir.rs/Mihajlo Pavlović, Društvene Mreže


- Međutim, iako je svima jasno da je reč o nastavku obračuna kriminalnih grupa, srpsko Specijalno tužilaštvo nije se uključilo u njih. Zbog čega Mladen Nenadić selektivno bira predmete nikome ko radi na njima nije sasvim jasno. Sve ukazuje da se "prihvata" samo onih za koje dokazi stižu iz inostranstva. Naravno, nije sporna saradnja s kolegama iz inostranstva, ali je sporna nezainteresovanost za mukotrpan rad operativaca iz Srbije - dodaje sagovornik Kurira.

Opasno zatvaranje očiju

Ni vrhovna tužiteljka Zagorka Dolovac, koja ima isključivo pravo nadzora na JTOK i hijerarhijski je odgovorna, nije dala nikakvo obavezno uputstvo tom tužilaštvu da postupa u predmetima za koje postoje operativne informacije da se kriminalne radnje dovode u vezu sa organizovanim kriminalnim grupama.

- Izuzetno je opasno zatvaranje očiju na dugogodišnje obračune kriminalnih grupa na teritoriji Srbije. Naša država izabrala je put koji je borba protiv svih oblika kriminala i korupcije, ali ona može da bude uspešna samo ukoliko svi državni organi rade ono što su dužni po Ustavu i zakonu. Upravo zbog toga, njihovo selektivno učestvovanje u tome je opasnost za celu državu i društvo - zaključuje sagovornik Kurira iz srpskog pravosuđa.

Foto: Nenad Kostić, Printscreen/Youtube, Petar Aleksić

Ni Ribnikar i Dubona im nisu bili u fokusu

Zagorka Dolovac se nije oglasila zbog dve najveće tragedije u Srbiji!
Zločini koji su se u roku od 24 sata, u maju 2023, dogodili u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", kad su 3. maja ubijeni devetoro učenika i radnik obezbeđenja u školi, a potom 4. maja u Duboni i Malom Orašju još devetoro mladih, ujedinili su celu Srbiju. Iako se od prvog dana znalo da je masakr u "Ribnikaru" izvršio učenik škole, sumnjalo se da zločin u Mladenovcu ima elemente krivičnog dela terorizam.
Naime, prema rečima stručnjaka, s obzirom na to da je ubica krvavi pohod učinio u više sela, da je stanovništvo bilo prestravljeno, ova sumnja nije smela niti mogla olako da se odbaci. Međutim, iako gonjenje za krivična dela sa elementima terorizma spada u nadležnost Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, oni su među retkim državnim institucijama koje se nisu uključile čak ni u operativni rad.
Prema dokumentaciji u koju je Kurir imao uvid, uviđaj na mestu zločina obavljala su čak tri tužioca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu i dva tužioca Višeg tužilaštva u Smederevu, dok Javno tužilaštvo za organizovani kriminal nije pokazalo nikakvo interesovanje.
Ni Zagorka Dolovac nije se oglasila u javnosti zbog dve najveće tragedije, zbog čega su građani organizovali proteste upravo ispred Vrhovnog javnog tužilaštva, zahtevajući reakciju, ali su ostali uskraćeni za nju. Izjave u kojima se iznose optužbe na račun rada vrhovne tužiteljke redovno su u to vreme objavljivali i opozicioni mediji, predvođeni Novom S i N1. Oni su, doduše, preko noći postali branilac njenog lika i dela, ali već smo navikli na "kopernikanske obrte" kad su ovi mediji u pitanju, jer, kao što je Kurir više puta pisao, oni isključivo rade u skladu sa interesima svog vlasnika Dragana Šolaka.

Redakcija Kurira