Slušaj vest

 Ubistvo poznatog beogradskog advokata Dragoslava Miše Ognjanovića 28. jula 2018. izazvalo je veliku pažnju, ali i gnev javnosti jer Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (JTOK), sa Mladenom Nenadićem na čelu, i Vrhovno javno tužilaštvo, kojim rukovodi Zagorka Dolovac, sedam godina nisu uspeli da ga reše. Javnost nije obaveštena ni da li je JTOK dao naredbu da se izvrši ijedna dokazna radnja za sve ove godine, niti da li postoje potencijalno osumnjičeni za ubistvo advokata.

Poslali dopis

Podsetimo, Ognjanović je ubijen usred dana, na mestu na kom postoje brojne kamere, naočigled sina, koji je svedočio o zločinu, a i sam je bio ranjen. Uviđaj na mestu zločina izvršio je zamenik Višeg javnog tužilaštva u Beogradu. Međutim, prema dokumentima u koja je Kurir imao uvid, samo dva dana kasnije, JTOK se dopisom obratio i od Višeg tužilaštva u Beogradu zahtevao da im se odmah dostave svi spisi, što je i učinjeno.

6-marina-lopicic-copy.jpg
Dragoslav Miša Ognjanović Foto: Marina Lopičić


Već narednog dana, 31. jula iste godine, podsetimo, održana je i sednica Biroa za koordinaciju rada službi bezbednosti, na kojoj su bili prisutni i Dolovčeva i Nenadić. Posle sednice Vladina Kancelarija za saradnju s medijima izdala je saopštenje da su "svi državni organi angažovani na rasvetljavanju okolnosti ubistva advokata Ognjanovića", kao i da će biti pružena sva neophodna asistencija Vrhovnom tužilaštvu i Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal radi rešavanja ovog krivičnog dela.

Zaključak sednice bio je da će se "država svim raspoloživim sredstvima obračunati sa organizovanim kriminalom i da će građani Republike Srbije brzo videti rezultate tih aktivnosti", što je bio jasan signal da je država spremna za obračun sa kriminalom.

Međutim, istraga koju su preuzeli Nenadić i Dolovčeva već sedam i po godina nije dala nikakve rezultate i potraga za naručiocima, izvršiocima i pomagačima u ubistvu nije se pomakla dalje od početka.

- Ključne dokaze na licu mesta prikupio je zamenik Višeg javnog tužilaštva u Beogradu i verovatno izdao prve naredbe policiji za prikupljanje potrebnih obaveštenja. Šta se dalje dešavalo i kakvi su bili rezultati onoga što je policija prikupila, znaju verovatno samo JTOK i vrhovna tužiteljka. Da li su preduzimali dalje korake i u kom je pravcu eventualno išla istraga, takođe je poznato samo njima. Da bi građani razumeli, tužilaštvo koje zaduži predmet rukovodi istragom, odnosno policija ne može sama da preduzima bilo kakve radnje bez njihovog naloga. Ćutanje Nenadića i Dolovčeve o ovom ubistvu, takoreći njihovog kolege, advokata, s pravom je probudilo sumnju u javnosti šta bi tek bilo da žrtva nije njihov kolega. Opravdano Ognjanovićeve kolege ukazuju da istinu predugo čekaju - kaže sagovornik Kurira iz pravosuđa.

Bio na merama po zahtevu JTOK

Sumnje javnosti u razlog tako hitnog preuzimanja predmeta od Višeg javnog tužilaštva u Beogradu probudio je i podatak koji je procurio u javnost - da je u vreme kada je ubijen Dragoslav Miša Ognjanović, on bio na merama tajnog nadzora upravo po zahtevu JTOK. Zbog čega je advokat praćen i prisluškivan Nenadić nikada nije odgovorio.

- Odgovornost za to što javnost stiče utisak da je iz nekog razloga, ili nečijeg interesa, ovaj predmet zaključan u fioci dele Dolovčeva i Nenadić. Naime, tužiteljka ima isključivo pravo nadzora nad radom JTOK, što znači da je jedina u državi koja ima mehanizam da proveri zbog čega je zapelo, naročito pošto im je država Srbija na raspolaganje stavila sve resurse u cilju rešavanja ovog ubistva. Očigledno je da to nije učinila, a još manje osetila potrebu da javnost, kojoj mora da polaže račune, obavesti šta se dešava u tom slučaju. Upravo su to razlozi koji bude sumnju da se iza svega krije "neko" ili "nečiji interes" - dodaje sagovornik i otkriva da je javna tajna da Nenadić i Dolovčeva imaju odličnu, ali isključivo neformalnu komunikaciju o predmetima.

aleksandar-stankovic-zvani-sale-mutavi-ubijen-ubistvo.jpg
Uviđaj ubistva Aleksandra Stankovića Foto: Damir Dervišagić


Još jedan predmet koji je po gotovo identičnom principu, ekspresno posle uviđaja, JTOK preuzeo od Višeg javnog tužilaštva u Beogradu jeste ubistvo navijača Partizana Aleksandra Stankovića, zvanog Sale Mutavi. Tačno 10 godina javnost je uskraćena za informacije o tome da li se istraga pomerila sa mrtve tačke i zbog čega ubica, nalogodavac i motivi zločina nisu razjašnjeni do danas.

Stankovića je na uglu Bačvanske i Ulice gospodara Vučića 13. oktobra 2016. hicima iz vatrenog oružja ubila do danas nepoznata osoba, uviđaj je obavio zamenik Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, a već 21. oktobra iste godine sve spise predmeta i dokaze prikupljene u prvih osam dana preuzelo je Javno tužilaštvo za organizovani kriminal i od toga dana se o ubistvu Stankovića ništa više ne zna.

druzavni udar imena.jpg
Nenadić s Bojovićem i Miloševićem Foto: Kurir

Selektivno oduzimanje predmeta: Nadstrešnica dokaz političke pozadine?

Odluka Zagorke Dolovac da predmet "nadstrešnica" u delu istrage koju je vodilo Više javno tužilaštvo u Beogradu i podiglo optužnicu protiv osumnjičenih za koruptivna krivična dela vezana za radove na Železničkoj stanici u Novom Sadu, na kojoj je 1. novembra prošle godine poginulo 16 ljudi, prebaci u JTOK, prema rečima pravnih stručnjaka, nije nezakonita, ali je još jedna u nizu odluka koje bude sumnju o selektivnom oduzimanju predmeta. Sumnje i sve glasnija nagađanja da je reč o političkoj, a ne tužilačkoj odluci, probudila je fotografija Mladena Nenadića iz kafane na kojoj je u društvu blokadera, rektora Vladana Đokića, ali i dekana Saobraćajnog fakulteta i nekadašnjeg predsednika skupštine "Infrastrukture Železnice" Nebojše Bojovića, kao i direktora istog preduzeća Milutina Miloševića. Bojović i Milošević, prema dostupnim informacijama, učestvovali su direktno u radovima na nadstrešnici Železničke stanice u Novom Sadu, posle tragedije su podneli ostavke i nikada nisu objasnili građanima šta se desilo, niti ih je Mladen Nenadić pozvao da odgovore na pitanja.
- Na to što nije saslušao Bojovića i Miloševića nije reagovala ni Zagorka Dolovac. Interesantno je da u svojoj karijeri na čelu Vrhovnog javnog tužilaštva, dugoj 16 godina, nije poznat nijedan drugi slučaj da je Dolovčeva donela rešenje o supstituciji i dala nalog da JTOK zastupa optužnicu koju je podiglo Više tužilaštvo u Beogradu, ali pred Posebnim odeljenjem za suzbijanje korupcije Višeg suda u Beogradu, u kom optužnice inače zastupa Više javno tužilaštvo u Beogradu, jeste slučaj "nadstrešnica". Činjenica da je tužilac VJT u Beogradu koji je vodio celu istragu, koja je rezultirala optužnicom, sklonjen da bi predmet bio dat njegovom kolegi iz JTOK, koji nije potpisao nijednu naredbu, niti saslušao okrivljene i svedoke, i potpuno je neshvatljiva za pravnike i zbog toga budi ozbiljnu sumnju u to zbog čega je ovakav potez povučen - objašnjava sagovornik iz vrha srpskog pravosuđa.

 Redakcija Kurira