SAZNANJA LISTOVA NJUJORK TAJMS I KORIJERE DELA SERA

OVA AMERIČKO-EVROPSKA PONUDA IDE PUTINU, BOLJE DA NE GLEDA! Evo ko vodi strane trupe u Ukrajini i kada se aktivira Trampova vojska da zaustavi novi RUSKI NAPAD

Foto: Shutterstock, AP Sarah Meyssonnier
Detalji američko-evropskog plana za Ukrajinu, Njujork tajms i Korijere dela sera o bezbednosnim garancijama Kijevu za odvraćanje Rusije

Američko-evropski mirovni plan za odvraćanje budućih ruskih napada na Ukrajinu zahteva snažniju ukrajinsku vojsku, raspoređivanje evropskih snaga unutar zemlje i povećano korišćenje američkih obaveštajnih službi.

To saznaje Njujork tajms od zvaničnika upoznatih sa detaljnim nacrtima plana.

- Američke i evropske diplomate koji su se sastali s ukrajinskim zvaničnicima u nedelju i ponedeljak u Berlinu odobrili većinu sadržaja dva dokumenta koja definišu bezbednosne garancije - kazali su zvaničnici.

Oni su rekli da su bezbednosni dokumenti usaglašeni tokom više od osam sati intenzivnih razgovora s ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim i njegovim pomoćnicima u nemačkoj prestonici.

U razgovorima su učestvovali visokorangirani lideri i zvaničnici nacionalne bezbednosti iz oko desetak evropskih zemalja, uključujući Francusku, Nemačku, Italiju i Veliku Britaniju.

Zelenski je rekao da bi predlozi dogovoreni s američkim zvaničnicima o mirovnom sporazumu za okončanje rata u Ukrajini mogli da budu finalizovani u roku od nekoliko dana, posle čega će ih izaslanici predsednika Donalda Trampa predstaviti Kremlju.

U jednom od dva dokumenta izneti su širi principi koji se svode na ono što su dva američka zvaničnika i nekoliko evropskih diplomata opisali kao obavezu nalik garanciji iz Člana 5 Povelje NATO po kojoj se sve zemlje članice obavezuju da će priteći u pomoć svakoj saveznici koja je napadnuta.

Drugi deo sporazuma, za koji su američki zvaničnici naveli da je u pitanju "operativni dokument vojske za vojsku", pruža detaljnije informacije.

Specifične direktive

U njemu se objašnjava kako bi američke i evropske snage sarađivale s ukrajinskom vojskom kako bi osigurale da Rusija ponovo ne pokuša da zauzme ukrajinsku teritoriju u godinama koje dolaze.

Nijedan od ova dva dokumenta nije zvanično objavljen.

Izvori američkog lista upoznati sa njihovim sadržajem rekli su da operativni dokument sadrži brojne, specifične direktive osmišljene da otklone nedoumice Ukrajini u vezi sa njenom zaštitom u pogledu različitih scenarija moguće ruske invazije.

Jedan od američkih zvaničnika, koji je razgovarao sa novinarima pod uslovom anonimnosti, rekao je da je dokument "veoma specifičan" kada je reč o tome kako odvratiti dalje invazije i kazniti Rusiju ako do njih dođe.

Prvi prioritet je planirano smanjenje obima ukrajinske vojske na "mirnodopski nivo" od 800.000 vojnika, sa pristupom najsavremenijoj obuci i opremi, kako bi poslužila kao snažno sredstvo odvraćanja od napada Rusije.

Tokom rata Ukrajina je uvećala svoju vojsku na skoro 900.000 ljudi, a poređenja radi nemačka vojska ima oko 180.000 naoružanih pripadnika trupa.

- Izgradnja i održavanje takvih snaga zahtevalo bi kontinuiranu i značajnu podršku Ukrajini - navodi se u zajedničkom saopštenju lidera deset evropskih zemalja i najviših zvaničnika Evropske unije.

Jedan od evropskih diplomata je rekao da dokument navodi "veoma konkretne" detalje o vojnoj opremi koja je Ukrajini potrebna.

"Meni" za podršku Ukrajini

Njujork tajms navodi da su francuske i britanske diplomate zadužene za predlog za raspoređivanje evropskih snaga u Ukrajini u okviru grupe od oko 30 zemalja koje sebe nazivaju "Koalicijom voljnih".

Evropski diplomata je opisao obećanja izneta u dokumentu o bezbednosti Ukrajine kao "meni" sa kojeg vlade pojedinih zemalja iz te koalicije mogu da izaberu nivo podrške koji žele da pruže.

Podseća se da je Tramp u više navrata isključio mogućnost slanja američkih trupa u Ukrajinu.

- Umesto toga, operativni dokument pruža detalje o tome kako bi SAD koristile svoje ogromne obaveštajne sisteme da pomognu u praćenju prekida vatre i otkrivanju ruskih aktivnosti usmerenih na ponovni upad u ostatak Ukrajine - rekli su zvaničnici.

Amerikanci bi takođe pomogli u proveri ruskog poštovanja sporazuma i osigurali da manji sukobi između Rusije i Ukrajine ne prerastu u novi rat.

U dokumentu se detaljno opisuje i kako bi SAD pomogle u otkrivanju ruskih pokušaja stvaranja operacija "pod lažnom zastavom" koje bi Moskvi mogle da posluže kao izgovor za obnavljanje neprijateljstava.

Navodi se da zvaničnici godinama govore o takvim operacijam kao o uobičajenoj ruskoj taktici.

Aneks plana od 28 tačaka

Korijere dela sera navodi da su bezbednosne garancije za Ukrajinu već bile predviđene kao deo američko-ruskog plana od 28 tačaka objavljenog krajem prošlog meseca.

I italijanski dnevnik navodi da se u novom planu raspravlja promeni uloge Amerikanaca koji su do sada samo pružali obaveštajne podatke Ukrajini.

Francuska i Velika Britanija bi predvodile snage za razdvajanje sukobljenih strana u samoj Ukrajini, a Vašington bi, u slučaju potrebe, naredio američkim bazama u istočnoj Evropi, pre svega u Poljskoj, da aktiviraju protivvazdušnu odbranu (PVO) upotrebom raketa Patriot, kao i da lansiraju dronove i odmah dignu borbene avione.

Prvobitni francusko-britanski plan za slanje stranih trupa u Ukrajinu predviđao je angažovanje 30.000 vojnika koji bi nadgledali stratešku infrastrukturu, električne i vodovodne mreže, rafinerije, železničke stanice, luke i aerodrome.

Još uvek nije poznato koje zemlje su na listi učesnica, ali Korijere dela sera navodi da su pominju Finska, Danska i Norveška, dok Nemačka još razmišlja o tome, a španski premijer Pedro Sančez bi želeo da pre donošenja odluke Madrida prvo bude postignut istinski mirovni sporazum.

Ukrajinci su prethodnih meseci pominjali da su i udaljene zemlje poput Kanade, Australije i Novog Zelanda voljne da učestvuju u tim međunarodnim snagama.

Moskva neće ni NATO ni "Koaliciju voljnih"

Ipak, Moskva je i juče jasno poručila da je protiv stranih trupa u Ukrajini u kojima bi učestvovale zemlje članice NATO i/ili "Koalicije voljnih", što isključuje sa liste prethodno pomenute zemlje, ali i Japan.

Pojedine evropske diplomate smatraju da se Kremlj protivi sastavu kontingenta, ali ne i samim snagama za razdvajanje, a jedan od rezervnih scenarija uključuje angažovanje Ujedinjenih nacija.

(Kurir.rs/The New York Times/Il Corriere della Sera/Preveo i priredio: N. V.)