Tužioci u utorak odlučuju o budućnosti javnog tužilaštva u Srbiji: Referendum da li tužilaštvo nastavlja da radi sa Zagorkom na čelu ili bez nje?
Tužilački izbori koji se u utorak, 23. decembra, održavaju u javnim tužilaštvima svih nivoa u celoj Srbiji radi biranja pet članova Visokog saveta tužilaštva iz reda javnih tužilaca, odrediće dalji kurs javnotužilačke organizacije u Srbiji, navode sagovornici iz pravosuđa.
Ovi izbori se održavaju prvi put posle ustavnih i zakonskih reformi iz 2022. i 2023. godine i, kako objašnjavaju naši sagovornici, praktično predstavljaju referendum u javnom tužilaštvu.
-Tužioci glasanjem za određene kandidate odlučuju sa jedne strane - o budućnosti sa Zagorkom Dolovac - koja već 16 godina u tri mandata kao Vrhovni javni tužilac drži apsolutnu moć i kontrolu nad javnim tužilaštvom i to kroz unapred dogovoren izbor i napredovanje podobnih ili sa druge strane - za samostalnost javnog tužilaštva - oslobođenog od Zagorkinih poluga moći, uz odlučivanje u skladu sa Ustavom, zakonima i propisanim kriterijumima za izbor i napredovanje javnih tužilaca u karijeri - tvrdi sagovornik Kurira.
Ukupno 762 javna tužioca u Srbiji u utorak će birati dva predstavnika osnovnih javnih tužilaštava, jednog predstavnika viših javnih tužilaštava, jednog predstavnika apelacionih tužilaštava, Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i Javnog tužilaštva za ratne zločine i jednog predstavnika Vrhovnog javnog tužilaštva.
Sagovornici objašnjavaju da su ključni birači na nivou osnovnih i viših javnih tužilaštava koji imaju najveći broj glasača, 448 na osnovnom novou i 233 iz viših javnih tužilaštava.
- To su mahom mladi ljudi koji tek treba svojim radom da grade tužilačke karijere i napreduju u skladu sa tim, a ne po volji i merilima podobnosti Zagorke Dolovac - dodaje sagovornik Kurira.
Na nivou apelacionih i specijalizovanih tužilaštava pravo glasa ima 68 javnih tužilaca i 13 iz vrhovnog javnog tužilaštva.
Međutim, kako ističu naši sagovornici, Zarogka Dolovac kao vrhovni javni tužilac je već po funkciji član VST i predstavnik vrhovnog javnog tužilaštva, što je prema njihovim rečima, velika nepravda za tužilačku organizaciju jer svega 13 tužilaca iz vrhovnog tužilaštva (od ukupno 762 u celoj državi) ima 2 predstavnika u VST.
Venecijanska komisija je pre usvajanja ustavnih reformi, kako dodaju, ukazivala na neophodnost da se ukine izborna jedinica u Vrhovnom javnom tužilaštvu upravo zato što je Vrhovni javni tužilac već član VST po funkciji.
- Međutim to nije učinjeno, zbog čega je sada ključna odluka na mladim tužiocima koji treba da opredele svoju budućnost - sa ili bez apsolutne moći Dolovac - zaključuje sagovoenik Kurira.
Naime, Vrhovno javno tužilaštvo pored Dolovac čini još dvanaestoro tužilaca.
- Mahom su svi kadar koji je prošao ne samo katastrofalnu reformu pravosuđa i reizbor još 2010. godine, već većina njih prošla je i Zagorkina merila podobnosti i poslušnosti za napredovanje u karijeri.
Zbog toga će se glavna "borba" glasovima za buduće članove VST voditi na nivou osnovnih, viših i specijalizovanih tužilaštava - zaključuje sagovornik Kurira.
Zagorka Dolovac, podsetimo, već 16 godina se nalazi na čelu srpskog tužilaštva. Za širu, ali i stručnu javnost poznata je po tome što se 16 godina trudila da se drži podalje od javnosti i ne govori o značajnim temama.
- Međutim, iako joj gradjani Srbije 16 godina nisu čuli glas, zajedno sa svojim bliskim saradnicima, koji su mahom na visokim funkcijama u tužilaštvima širom države, a naročito na teritoriji AP Vojvodine, istina je da "drži sve konce" u javnom tužilaštvu Srbije.
Ona je odlučivala o sudbini mladih pravnika kroz izbore za javne tužioce, ona je odlučivala o napredovanju javnih tužilaca na više nivoe, o izboru glavnih javnih tužilaca, kao i o disciplinskoj ne/odgovornosti svih njih, bez da je ikada reagovala i nekoga javno zaštitila od spoljih napada i uticaja - objašnjava sagovornik iz vrha pravosudja kakvo je stanje uoči izbora.
Kada je teško, kako navodi, tužioci su uvek ostajali bez zaštite, prepušteni sami sebi, a kada se na račun Dolovac uputi bilo kakva kritika u javnosti - momentalno se aktivira kompletna mašinerija, pod izgovorom bezbednosti Vrhovne tužiteljke ili zaštite njene samostalnosti.
- Iako se krije pod velom neodgovornosti za tuđe predmete, javnost mora da zna i da vrhovnu javnu tužiteljku Zakon o javnom tužilaštvu ovlašćuje da takozvanim obaveznim uputstvom naloži postupanje svakom glavnom javnom tužiocu u Srbiji u hijerarhiji, a samim tim i krivični progon za svaku radnju ili događaj, protiv svakog lica.
Isto važi i za sumnje koje se pojave u javnosti - kada glavni tužioci ne reaguju ona može, ali kako smo svedoci , najčešće neće, da im naloži postupanje - dodaje naš sagovornik.
Javnost se, kako dodaje, s pravom ujedinjeno, bez obzira na to da li je reč o vlasti ili opoziciji pita zbog čega Zagorka Dolovac ćuti i skriva se od gradjana kojima bi morala da odgovara na sva sporna pitanja.
- Njen odgovor da tužilaštvo na čijem je čelu nije.operativno, samo je izgovor. Istina je da i nije operativno, ali Zagorka Dolovac jeste i ona je jedina odgovorna za sve "postupke" koji nikada nisu pokrenuti, nikada okončani ili su propali usled oslobadajućih presuda - objašnjava naš sagovornik i dodaje da je očigledno da imamo podelu, odnosno totalni haos u javnom tužilaštvu.
- Sa jedne strane, imamo zarobljeni deo tužilaštva pod njenom kontrolom, a sa druge strane deo koji želi da postupa samostalno, u skladu sa Ustavom i zakonima RS, da svoje kolege bira prema utvrđenim kriterijumima i merilima, a ne po nalozima Dolovac. To sada uviđa veći deo javnotužilačke organizacije koji je od nedavno otvoreno stao na stranu protiv Dolovac -navodi sagovornik Kurira i dodaje da je zauzimanje suprotne strane postalo je javno očigledno nakon što su sredinom prošlog meseca na sednici Visokog saveta tužilaštva, čiji je Dolovac član po funkciji, oboreni svi konkursi za izbor 88 javnih tužilaca, upravo iz razloga kako bi se zaustavio takozvani izborni inžinjenig i kadriranje tužilaca koji su 'podobni' po merilima Dolovac.
Zbog toga, kako dodaje, dolazimo do ključne tačke - važnosti konstelacije snaga u novom sazivu VST koja će se utvrditi nakon ovih tužilačkih izbora.
- Ukoliko apsolutna moć ostane u rukama Zagorke Dolovac - ovlašćenja tužilačkih poluga moći mogla bi i dalje da se zloupotrebljavaju. Ukoliko pak tužioci ovog puta iskažu odlučnost za izlazak iz začaranog kruga vlasti Zagorke Dolovac i izaberu kandidate dostojne poverenja svojih kolega i svih budućih javnih tužilaca, moglo bi da se vidi svetlo na kraju tunela - svetlo koje će da opere i osvetli obraz javnog tužilastva i koje će mu povratiti i opravdati poverenje svih građana Srbije - zaključuje sagovornik iz vrha srpskog pravosuđa.
Inač̣e Dolovac, je nedavno izgubila i legitimitet Narodne skupštine koja ju je birala na tu funkciju, i to u danu kada skupštinski Odbor za pravosuđe zbog niza manjkavosti nije usvojio njene izveštaje o radu javnog tužilaštva za poslednjih pet godina.
- Što se tiče kandidata za predstojeće izbore, kandidaturu ispred Vrhovnog javnog tužilaštva podnela je samo Jasmina Stanković, dakle siguran glas Zagorke Dolovac u VST.
Na nivou apelacionih tužilaštava, JTOK i JTRZ kandidati su Radmila Jovanović i Zoran Vucelja, od kojih Jovanovićka važi za Zagorkinog kandidata.
Kandidati za predstavnike viših javnih tužilaštava su Nikola Uskoković i Zagorkin saradnik Boris Majlat.
Za predstavnike osnovnih javnih tužilaštava ponovo su se kandidovali članovi VST Boris Pavlović i Predrag Milovanović, inače osvedočeni protivnici Zagorke Dolovac, kao i Jovana Komnenović, kuma Zagorkine bliske saradnice Ivan Stojiljković Pomoriški - šefice Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu i Nikola Stojanović - navodi sagovornik iz pravosuđa ko su kandidati na ovim izborima.