PONOVO ZRAČI ČERNOBILJ: Ukrajinski naučnici prate situaciju, za dve godine će možda biti kritično VIDEO
Foto: Shutterstock

drama

PONOVO ZRAČI ČERNOBILJ: Ukrajinski naučnici prate situaciju, za dve godine će možda biti kritično VIDEO

Planeta -

26. aprila 1986. godine reaktor br. 4 eksplodirao je u nuklearnoj elektrani ČernobilJ u Ukrajini, uzrokujući najgoru nuklearnu nesreću u istoriji. Sada, trideset i pet godina kasnije, tinjajuća nuklearna „žeravica“ još uvek je sahranjena na mestu Černobilja, postavljajući pitanja šta se tamo može dogoditi - i šta je u pitanju.

Ukrajinski naučnici nedavno su shvatili da je zaostalo gorivo od nuklearne fisije izrađeno od uranijuma ponovo počelo da reaguje u „nepristupačnoj sobi“ duboko u oštećenom području postrojenja sa zasunom. Veliki znak su povećana očitavanja neutronske aktivnosti - merljivi nusproizvod nuklearne fisije, prema naučnicima sa Instituta za sigurnosne probleme nuklearnih elektrana (ISPNPP) u Kijevu u Ukrajini, koji su prošlog meseca vodili diskusije o demontaži reaktora, tvrdi časopis .

Nuklearna elektrana u Černobilju okružena je ogromnom megastrukturom nazvanom Černobiljski novi sigurni oklop (NSC). U NSC-u postoje stotine senzora koji rade danonoćno kako bi nadgledali faktore poput kvaliteta vazduha, a senzori su detektovali povećanu neutronsku aktivnost u blizini pale reaktora, gde je „žar“.

Novo sigurno skladište u Černobilu, instalirano 2016. godine, konačno je blokiralo kišnicu da padne na lokaciju.

Neke zone unutar NSK potpuno su zapečaćene u sopstvenoj strukturi nalik sarkofagu koja se zove Sklonište - uključujući i reaktorsku halu u kojoj su naučnici primetili porast neutrona. To znači teška pitanja o tome koji je najbolji način delovanja.

Unutar reaktorske hale sve je opasan nered. "Kada se jezgro [reaktora] istopilo, uranijumske gorivne šipke, njihova obloga od cirkonijuma, grafitne šipke i pesak bačeni su na jezgro da bi pokušali da ugase vatru zajedno su se stopili u lavu. Ulivao je u podrumske prostorije reakcione hale i očvrsnuo u formacije zvane materijali koji sadrže gorivo (FCM), koji su natovareni sa oko 170 tona ozračenog uranijuma - 95 [procenata] prvobitnog goriva", kažu naučnici

Važno je napomenuti da se stručnjaci ne plaše druge černobilske katastrofe, jer nema dovoljno održivog materijala ili okolnih pomoćnih materija za takvu vrstu pretnje ili štete. Ali prava vrsta male nuklearne aktivnosti mogla bi srušiti samo sklonište koje je staro 34 godine i „klimavo“.

Naučnici veruju da je curenje kišnice u prošlosti uzrokovalo slična veća očitavanja neutrona i od tada su instalirali posebne hemijske prskalice koje mogu zaustaviti neutrone u većini unutrašnjosti skloništa. Ali neke podrumske prostorije su nedostupne čak i za prskalice.

Decenijama je kiša padala kroz osnovno sklonište koje štiti mesto topljenja Černobilja, katalizujući nuklearnu reakciju.

Jedna od sjajnih namena NSC-a je konačno, potpuno blokirati kišu. Ali voda od ranije još uvek je iscurila u najudaljenije krajeve, gde voda pomaže usporavanju neutrona i čini verovatnijom interakcijom sa preostalim nuklearnim gorivom. Naučnici su pretpostavili da će se opasnost smanjiti kako se količina vode osuši i povuče, ali nekako se desilo upravo suprotno.

Pa, koji su sledeći koraci? Naučnici ISPNPP-a kažu da je rast neutronske aktivnosti dovoljno nizak da im ostaje još nekoliko godina pre nego što će morati da reguju. U to vreme, kažu, početna reakcija bi mogla vrlo dobro da se rasprši sama od sebe - posebno kada se vodosnabdevanje potpuno osuši. Sada kada NSC sprečava kišu, ne ulazi sveža voda koja bi nastavila da podstiče nove reakcije.

Ali ako reakcija ne prođe sama, naučnici razgovaraju o svojim mogućnostima. Lokacija je previše zatrovana zračenjem da bi se bilo koji čovek mogao upustiti u nju, ali oni bi mogli da naprave robota koji može da manevriše u pogođeno područje kako bi, na primer, prskao hemikalije za zaustavljanje neutrona. Nadgledanje onoga što se i dalje menja, raspada i reaguje u okviru černobiljskog kompleksa ostaje posao sa punim radnim vremenom za neke od najvećih svetskih umova.

Kurir.rs/Popular mechanics

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track