Oni su identifikovali mogućeg "nultog pacijenta" koji je umro od kuge. Ovaj muškarac zaražen je najstarijim poznatim sojem ove bolesti.
Kuga je zahvatila Evropu tokom 1300-tih godina, kada je praktično zbrisala polovinu populacije. Kasnije tokom istorije usledili su i naknadni talasi bolesti koji su odneli više miliona života.
-Ovo je do sada najstarija žrtva kuge za koju znamo - rekao je Ben Krause-Kjora sa Univerziteta u Kilu u Nemačkoj, koji je proučavao ostatke stare 5.300 godina.
Muškarac je sahranjen sa još tri osobe u neolitskoj grobnici u Letoniji, jedno pored drugog, na obali reke Salak, koja se uliva u Valtičko more.
Naučnici su izvukli DNK iz kostiju i zuba sve četiri osobe i testirali ih na bakterije i viruse. Bili su iznenađeni kada su kod jedne osobe, stare oko 20 godina, koja je bila lovac-sakupljač, utvrdili infekcije najstarijim sojem kuge, koju izaziva bakterija jersinija pestis (yersinia pestis).
-Njega je najverovatnije ujeo neki glodar, dobio je primarnu infekciju i umro je nekoliko dana kasnije, možda sedam dana od septičkog šoka - rekao je Krause-Kjora.
Naučnici pretpostavljaju da se ovaj drevni soj pojavio pre oko 7.000 godina, kada je počela da se razvija poljoprivreda u centralnoj Evropi. Veruje se da je bakterija sporadično sa životinja prelazila na ljude, ne uzrokujući epidemije velikih razmera.
Vremenom se adaptirala na inficiranje ljudi i na kraju je evoluirala u oblik poznat kao bubonska kuga, koju šire buve, i koja je besnela Evropom u srednjem veku odnevši milione života.
Kurir/Blic