SVE ŠTO TREBA DA ZNATE O NUKLEARNOJ ELEKTRANI ZAPOROŽJE: Zašto je bitna i preti li nam opasnost?
Foto: Profimedia

rat u ukrajini

SVE ŠTO TREBA DA ZNATE O NUKLEARNOJ ELEKTRANI ZAPOROŽJE: Zašto je bitna i preti li nam opasnost?

Planeta -

Nuklearna elektrana Zaporožje, izgrađena je između 1984. i 1995. godine i najveća je nuklearna elektrana u Evropi i deveta po veličini u svetu

Ima šest reaktora, od kojih svaki proizvodi 950 MW, i ukupnu snagu od 5.700 MW, što je dovoljno energije za otprilike četiri miliona domova.

U normalnim vremenima proizvodi jednu petinu ukrajinske električne energije i skoro polovinu energije proizvedene u nuklearnim postrojenjima u zemlji.

Fabrika se nalazi na jugoistoku Ukrajine u Energodaru na obalama rezervoara Kahovka na reci Dnjepar. Udaljena je oko 200 kilometara od spornog regiona Donbas i 550 kilometara jugoistočno od Kijeva.

Zaporožje, mapa
foto: Printscreen/Guardian

Šta se dogodilo noćas?

Veliki požar izbio je u kompleksu nuklearne elektrane Zaporožje u noći između četvrtka i petka u zgradi za obuku ispred fabrike, nakon što su ga granatirale ruske snage, saopštile su ukrajinske vlasti.

Prvi izveštaj došao je od zaposlenog u elektrani, koji je na Telegramu objavio da su ruske snage pucale na postrojenje i da postoji "stvarna opasnost od nuklearne opasnosti za najveću nuklearnu elektranu u Evropi".

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba potvrdio je te izveštaje, pa na Tviteru naveo da ruska vojska "sa svih strana puca na Zaporožsku elektranu, kao i da je požar već izbio". On je pozvao na hitan prekid vatre kako bi se omogućilo vatrogascima da kontrolišu požar.

Nešto kasnije, ukrajinska državna služba za vanredne situacije izvestila je da je radijacija u elektrani "u granicama normale" i da su požarni uslovi u elektrani "normalni". Saopšteno je da je požar izbio u zgradi ispred elektrane.

Kasnije su izvestili da je treća energetska jedinica u elektrani isključena u 2.26 ujutru po lokalnom vremenu, ostavljajući samo jedan od šest blokova elektrane, blok četiri i dalje u funkciji.

Prvi izveštaji o incidentu u elektrani doveli su do spiralnog rasta finansijskih tržišta u Aziji, uz pad akcija i dalji rast cena nafte, naveo je Gardijan.

BBC objavio mapu nuklearnih elektrana u Ukrajini

Ukrajina, nuklearne elektrane, mapa
foto: Printscreen/BBC

Požar je ugašen oko 6:20 po ruskom vremenu.

U međuvremenu ukrajinska novinska agencija Ukrinform objavila je da je područje nuklarke Zaporožije okupirala ruska vojska, pozivajući se na objavu Državnog inspektorata za nuklearnu regulaciju Ukrajine.

Informaciju je podelio na društvenim mrežama i ukrajinski parlament.

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da je požar izbio posle napada ruske vojske, a usred noći obratio se dramatičnim apelom i upozorenjem da je "cela Evropa u velikoj opasnosti".

Da li zaista postoji opasnost od radijacije?

Ukrajinske vlasti su saopštile da je objekat obezbeđen i da je "nuklearna bezbednost sada zagarantovana".

Ranije je Međunarodna agencija za atomsku energiju saopštila da je ukrajinski regulator rekao agenciji da "nema prijavljenih promena u nivou radijacije na lokaciji nuklearne elektrane u Zaporožju".

SAD su takođe saopštile da njihove najnovije informacije ne pokazuju nikakve indikacije o povišenim nivoima radijacije u elektrani. Američka sekretarka za energetiku rekla je da su reaktori "zaštićeni robusnim zaštitnim strukturama i da se reaktori bezbedno gase".

Rusija je već zauzela ugašenu elektranu u Černobilju, 100 kilometara severno od Kijeva. Neki analitičari su primetili da je elektrana u Zaporožju drugačijeg i sigurnijeg tipa od Černobila, koji je bio mesto najgore nuklearne katastrofe na svetu 1986. godine.

Šanse od eksplozije, nuklearnog topljenja ili radioaktivnog oslobađanja su male, rekao je Toni Irvin, počasni vanredni profesor Australijskog nacionalnog univerziteta.

Irvin, koji je tri decenije upravljao nuklearnim elektranama u Velikoj Britaniji, bivši je menadžer australijskog reaktora za laku vodu sa otvorenim bazenom (OPAL), jedinog nuklearnog reaktora u Australiji.

On je rekao da su PVR reaktori "mnogo bezbedniji" od reaktora u Černobilju i da izgleda da još nisu oštećeni. Reaktori imaju velike zagađivače betona i ugrađene protivpožarne sisteme, rekao je on i dodao: "Očigledno nije dobra ideja ako počnete da gađate masivnim raketama reaktore".

"PVR (reaktor sa vodom pod pritiskom) je mnogo sigurnija vrsta reaktora, jer je reaktor sa dva kruga. Voda koja održava reaktor hladnim nalazi se u odvojenom krugu od drugog, koji zapravo napaja turbinu i spolja. Ovi reaktori takođe imaju rezervne sisteme za hitno hlađenje. Pored normalnog hlađenja reaktora, oni imaju pasivni sistem, imaju sisteme za ubrizgavanje pod visokim pritiskom, imaju sisteme za ubrizgavanje niskog pritiska", rekao je on.

*Sve informacije o sukobu u Ukrajini na portalu Kurir.rs prenete su iz izvora koji su se do sada pokazali prilično relevantnim, i koje u skladu sa okolnostima i dužnom novinarskom pažnjom dodatno proveravamo. Ipak, kako je u toku i pravi medijski i propagandni rat, redakcija Kurira moli čitaoce da nam skrenu pažnju na eventualne dezinformacije i lažne vesti, kako bismo pravovremeno reagovali i ispravili eventualne greške. Informacije slati na mejl redakcija@kurir-info.rs

Kurir.rs

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track