BAJDEN VERUJE DA OVAKO MOŽE DA OBUZDA PUTINA: Evo zašto dobar deo komande američke vojske nije baš ubeđen u to! VIDEO
Foto: Shutterstock, Ilustracija

loša procena

BAJDEN VERUJE DA OVAKO MOŽE DA OBUZDA PUTINA: Evo zašto dobar deo komande američke vojske nije baš ubeđen u to! VIDEO

Planeta -

Sjedinjene Države bi „snažno odgovorile“ na svaki ruski nuklearni udar, rekao je predsednik Bajden—ali postoji podela između njegove administracije i nekih njegovih vojnih savetnika u pogledu uloge američkog nuklearnog oružja i najefikasnijeg načina da se odvrati Vladimir Putin, upućeni izvori reći za Njuzvik.

„To je najbliže što smo bili korišćenju nuklearnog oružja u poslednjih 50 godina“, kaže jedan civil koji radi u Strateškoj komandi u Omahi, Nebraska. „Ali nisam baš siguran da komuniciramo pravu stvar da odvratimo Putina".

Planer nuklearnog udara i još dva visoka oficira koji su razgovarali sa Njuzvikom kažu da predsednik Bajden favorizuje nenuklearne opcije u odnosu na nuklearne, ukoliko Rusija pređe nuklearni prag. Zvaničnici se ne slažu sa tim stavom i niko od njih ne zagovara bilo kakvu upotrebu nuklearnog oružja u preventivnom udaru. Ali da bi odvratile Putina od upotrebe nuklearnog oružja na prvom mestu, kažu oficiri, Sjedinjene Države moraju da razgovaraju o nuklearnom razgovoru — a ne da ih sputava strah da će morati da hodaju.

„Nalazimo se na neistraženoj teritoriji“, kaže jedan viši obaveštajac. „Pretnja da će odgovoriti nasilno i stvaranje katastrofalnih posledica po Rusiju [bez] sugerisanja nuklearnog rata: da li je to dovoljno snažno da odvrati Putina? I da li je zaista jasno? Nisam baš siguran.“

Džo Bajden, američki predsednik
foto: EPA-EFE/Ron Sachs

Pošto Bajden i njegovi najviši savetnici za nacionalnu bezbednost ne mogu da zamisle da pritisnu nuklearno dugme osim napada punog obima na Sjedinjene Države, Bela kuća se previše fokusira – u svom planiranju i slanju poruka – na ono što smatra da je „upotrebljive“ sposobnosti, kažu vojni oficiri. Nenuklearne opcije uključuju vojne i nevojne mere, uključujući potpunu ekonomsku izolaciju Rusije.

„Moramo da razmislimo da li su druge [nenuklearne] pretnje dovoljno moćne da odvrate Putina“, kaže bivši pilot bombardera koji je sada oficir Pentagona sa sedištem u Vašingtonu.

Zvaničnici i civili STRATCOM-a, svi sa iskustvom u nuklearnom planiranju, dobili su anonimnost da govore o veoma osetljivim stvarima.

Vladimir Putin je prošle nedelje rekao da će Rusija upotrebiti nuklearno oružje u sukobu u Ukrajini ako zemlja bude direktno napadnuta, zlokobno dodajući da „ovo nije blef“.

„U slučaju ugrožavanja teritorijalnog integriteta naše zemlje i odbrane Rusije i našeg naroda, mi ćemo svakako iskoristiti sve sisteme naoružanja koji su nam dostupni“, rekao je on u specijalnom obraćanju na televiziji kako bi najavio prvi vojna mobilizacija od Drugog svetskog rata.

Vladimir Putin
foto: AP/Sergei Bobylev

Drugi ruski zvaničnici pratili su Putina u pojačavanju njegove nuklearne pretnje, naglašavajući da je u zvaničnoj strategiji nuklearnog odvraćanja Moskve, koja je prvi put predstavljena u junu 2020. godine, pre invazije na Ukrajinu, jasno navedeno kada bi nuklearni prag mogao biti pređen. Ovo uključuje prvu upotrebu nuklearnog oružja kao odgovor na nenuklearne napade koji ugrožavaju „postojanje države“.

Dmitrij Medvedev, zamenik predsednika Saveta bezbednosti Ruske Federacije i drugi najmoćniji čovek u Rusiji (Putin je predsedavajući), rekao je prošlog četvrtka da će se država braniti, uključujući i „strateškim nuklearnim oružjem“, nagoveštavajući napad izvan Ukrajine, pa čak i Sjedinjenih Država.

„Međunarodna zajednica ne očekuje nuklearni udar u samoj Ukrajini“, rekao je oficir Pentagona za Nevsveek, misleći na obaveštajnu zajednicu. „Ovde se ne radi o upotrebi taktičkog nuklearnog oružja da se preokrene tok rata. To je signal, prvo Sjedinjenim Državama, a sekundarno NATO-u da ne nastavljaju rat u Rusiju, niti da direktno prete Putinu.

Savetnik predsednika Bajdena za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan u nedelju se pojavio na sve tri glavne mreže kako bi naglasio ozbiljnost trenutka i javno odgovorio na rusku nuklearnu pretnju. Vašington je „direktno, privatno, saopštio Rusima na veoma visokim nivoima da će biti katastrofalnih posledica po Rusiju ako upotrebe nuklearno oružje u Ukrajini“, rekao je on za Ej Bi Si Njuz.

„Ako Rusija pređe ovu granicu...Sjedinjene Države će odgovoriti odlučno“, rekao je Saliven u emisiji „Meet the Press“ na NBC-u. Bajdenova administracija je, kako je rekao, „detaljnije tačno navela šta bi to značilo“ u svojoj komunikaciji sa Kremljom.

Detalji o tome šta znači "odlučno" nisu javno otkriveni. Vojni izvori kažu za Njuzvik da postoje suptilni potezi u vezi sa nuklearnim pretnjama, uključujući pomeranje podmornica i aviona i bušenje bombardera B-52. Ali oni naglašavaju da su nenuklearne vojne opcije – upotreba konvencionalnog oružja i specijalne operacije, kao i sajber i svemirski napadi – front i centar, uključujući i udar odsecanja glave da bi se ubio Putin u srcu Kremlja.

Upitana da prokomentariše da li Bajden misli da je nenuklearna pretnja dovoljna odvraćanja Putina i da li postoji konsenzus o ovom pitanju između njegove administracije i vojske, Bela kuća je odbila da konkretno odgovori. Umesto toga, portparol je ukazao na „komentare Džejka Salivana u nedeljnim emisijama ove nedelje o našim porukama Rusiji o nuklearnom oružju“.

Otkako je u februaru počeo rat u Ukrajini, prioritet broj jedan američkih obaveštajnih službi bio je da pažljivo prate ruske pripreme za bilo kakvu upotrebu nuklearnog oružja. Na najvišem nivou, tim za nacionalnu bezbednost razmišljao je šta bi uradio ako bi Putin eskalirao.

„Već mesecima razmatramo različite scenarije“, kaže planer Strateške komande. Različiti ruski scenariji se kreću od nuklearnog napada u zapadnoj Evropi do ruske detonacije nuklearne eksplozije na velikoj visini kako bi stvorili elektromagnetni puls (EMP) koji bi mogao dovesti do potpunog kolapsa električne mreže.

Poslednji scenario se posebno tiče nuklearnih planera, kaže planer STRATCOM-a, jer takav napad, uz prelazak nuklearnog praga, ne bi bio fizički napad na kopno i stoga se ne bi mogao izjednačiti sa tradicionalnim nuklearnim napadom. To bi zakomplikovalo izračunavanje da li odgovor SAD automatski treba da bude nuklearni ili ne.

„Ne bi svi nuklearni ratovi bili... katastrofalni; neki, koji bi možda uključivali elektromagnetni puls (EMP) napadi koristeći samo nekoliko detonacija na velikim visinama ili demonstracionih udara različitih vrsta, mogli bi da dovedu do malo žrtava“, napisao je Džejms Skuras. (Skuras je viši naučnik u Laboratoriji za primenjenu fiziku Univerziteta Džons Hopkins koji finansira vlada i bivši glavni naučnik u Kancelariji za napredne sisteme i koncepte Agencije za smanjenje pretnji odbrane.) On kaže da nije urađeno dovoljno posla na EMP-u da bi se razumeli efekti. takvog udara ili uloge koju bi EMP mogao imati u strategiji odvraćanja.

Ovaj scenario—neprijatelj koji pređe nuklearni prag ne pokreće nuklearni rat punog obima—zaokupljao je donosioce nuklearnih odluka u poslednjih nekoliko godina. Ne samo da postoji EMP opcija, dostupna obema stranama, već i sve manje i manje nuklearno oružje, kao što je nova američka bojeva glava niskog prinosa Trident na podmornicama sa balističkim projektilima, za koju mnogi stratezi misle da se može koristiti u ograničenom odgovoru bez izazivanja svih - iz nuklearnog rata.

Pošto je nuklearno oružje služilo kao jedinstveni element odvraćanja kroz atomsku istoriju, uključivanje nenuklearnih opcija sada zabrinjava više oficire koji moraju da se bore sa daleko složenijom slikom.

„Svaki operativni plan u Ministarstvu odbrane (Ministarstvo odbrane) i svaka druga sposobnost koju imamo, počiva na pretpostavci da će strateško odvraćanje, a posebno nuklearno odvraćanje, održati“, komandant Strateške komande SAD adm. Čarls „Čas“ Ričard rekao je u martu na konferenciji Udruženja vazdušnih i svemirskih snaga 2022. To sugeriše da Ričard, čovek odgovoran za izgradnju planova za odvraćanje od nuklearne upotrebe, brine ne samo da hladnoratovski model nuklearnog odvraćanja možda više neće važiti, već i da više nije jasno šta bi se dogodilo da se neprijateljsko nuklearno oružje zaista upotrebi .

„Ako strateško ili nuklearno odvraćanje ne uspe... nijedan drugi plan ili sposobnost Ministarstva odbrane neće funkcionisati kako je zamišljeno“, rekao je Ričard.

„Mogu da vam kažem da ne vidimo nikakve indikacije da u ovom trenutku treba da promenimo naše strateško držanje odvraćanja“, rekao je ove nedelje portparol Saveta za nacionalnu bezbednost Bele kuće, penzionisani kontraadmiral Džon Kirbi kao odgovor na najnovije Putinove nuklearne pretnje. U stvari, u isto vreme Bela kuća prenosi poruku da je nuklearno oružje sekundarno u odnosu na nenuklearne opcije u odvraćanju Putina, nuklearne snage (i njihovi prateći elementi za napad) su u pripremi.

„Ne mislim da je ovo neposlušnost od strane vojske“, rekao je viši obaveštajac za Njuzvik. "To je [vladina] šizofrenija." Oficir kaže da se „nuklearne poruke“ dešavaju, čak i ako Bela kuća misli da postoje nenuklearni načini odvraćanja Rusije.

Admiral Ričard iz Strateške komande rekao je u sredu, na dan kada je Putin izneo svoju pretnju nuklearnim oružjem, da se Amerika „vratila u posao [planiranja mogućeg rata] sa vršnjakom koji ima nuklearnu sposobnost“, misleći odmah na Rusiju. "Ovo više nije teoretski", rekao je on.

Kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, mornarica je „ubacila gomilu brodova“ u evropsko pozorište, rekao je šef pomorskih operacija admiral Majk Gildej na Mornaričkom ratnom koledžu prošlog meseca. „Mnoge od njih su još uvek tamo“, rekao je, „uključujući... podmornice koje smo produžili“. Te podmornice mogu da ispaljuju krstareće rakete sa morskog lansiranja duboko u Rusiju, bilo same ili kao deo šire nuklearne i konvencionalne kampanje.

Podmornice sa balističkim projektilima su u pripravnosti 24/7 i spremne za napad. „Da, naravno, SSBN-ovi [podmornice balističkih projektila sa projektilima Trident II] su takođe na stanici kao i normalno i mogli bi da budu angažovani“, rekao je penzionisani viši mornarički oficir za Nevsveek u avgustu. „Očigledno je to najvažnija opcija serijskog broja koja se može primeniti odmah“, rekao je policajac, koristeći trenutni mornarički jezik za označavanje large platforme i mogućnosti, odnosno stvari sa serijskim brojevima.

Četiri aviona B-52 sa sedištem u Severnoj Dakoti takođe su raspoređena napred u Evropi u bazi RAF Ferford u Ujedinjenom Kraljevstvu, iako ne nose nuklearno oružje. Dva bombardera su delovala oko Norveške tokom poslednjih nekoliko nedelja približavajući se Rusiji sa severa, dok je još jedan par leteo iznad centralne Evrope prelazeći u rumunski vazdušni prostor, približavajući se Rusiji sa juga, demonstrirajući sposobnost napada.

Da bi prenela nuklearnu pretnju koju bombarderi predstavljaju, Strateška komanda je prošlog petka tiho završila desetodnevnu vežbu u vazduhoplovnoj bazi Minot u Severnoj Dakoti. Tokom te vežbe, nazvane Preri Vidžilans 22, krilo bombardera B-52 vežbalo je svoju sposobnost da brzo učita krstareće rakete sa nuklearnim oružjem i sprovede brza poletanja, prema Vazduhoplovnim snagama.

„Pretnja teškim posledicama, a da se ne kaže da je upotreba nuklearnog oružja neprihvatljiva ni pod kojim okolnostima, povlačenje crvene linije...nije jasno da li je to adekvatna pretnja odvraćanja za Putinove uši“, kaže civil Strateške komande.

„Opšta izjava odvraćanja nije sprečila rusku invaziju na Ukrajinu ne samo zato što je Putin bezobziran, već i zato što 'bez obzira na sve' nije pretnja. Bila je ista kao i Salivanova pretnja danas: 'Ako to uradite, mi ćemo 'reagovati.' To nije odvraćanje."

„Verujem u odvraćanje“, kaže viši obaveštajac za Njuzvik, „samo nisam toliko siguran da suptilnost naše poruke stiže na pravo mesto. Sada je možda vreme za pristup jačim udarcem“.

Kurir.rs

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track