KAKO BI RAT IZRAELA I HAMASA MOGAO DA ESKALIRA? Čekaju ih KRVAVE urbane borbe, HIRURŠKI UDARI, a za Palestince je ovo KLJUČNO
Foto: Youtube/arronlee33/WeTubers/Pixxel Edge

KAKO BI RAT IZRAELA I HAMASA MOGAO DA ESKALIRA? Čekaju ih KRVAVE urbane borbe, HIRURŠKI UDARI, a za Palestince je ovo KLJUČNO

Planeta -

Brzina i razmere izbijanja novog sukoba na Bliskom istoku zaprepastili su Izrael i svet.

O tome kako bi sukob na Bliskom istoku mogao eskalirati, za Tajms je pisao Anšel Fefer, novinar koji sa Bliskog istoka izveštava od 1996. godine.

Hoće li Izrael napasti Gazu?

Izrael ima nekoliko opcija za odgovor na napad. Prva opcija, vazdušni udari, upravo se dešava. Izraelsko vazduhoplovstvo, borbeni avioni i dronovi pogodili su mete u Gazi.

Druga opcija je velika kopnena ofanziva sa oklopnim divizijama koje bi uništavale Hamasovu infrastrukturu. Izrael podiže trupe za takvu kampanju, ali će pažljivo odabrati trenutak da ih angažuje, jer bi borbe u gustom urbanom okruženju poput Gaze (2,3 miliona stanovnika na području dugačkom 41 km i širokom između šest i 12 km) bile dugotrajne, teške i rezultirale bi velikim brojem žrtava.

Izrael bi mogao da sprovodi male operacije specijalnih snaga, eliminišući vođe Hamasa i pokušavajući da spase izraelske zatvorenike. Verovatno će Izrael iskoristiti sve ove mogućnosti.

Da li je tajming važan?

Hamas je gotovo sigurno planirao napad kako bi iskoristio jevrejski festival Simhat Tora, kada su mnogi vojnici bili na odsustvu, a Izraelci su se okupljali na verskim i muzičkim događajima.

Na takvom događaju na jugu Izraela Hamas je ubio stotine ljudi.

Datum je možda izabran zbog Jom-kipurskog rata, koji je počeo 6. oktobra 1973. godine, kada su vojske Egipta i Sirije iznenadile Izrael na najsvetiji dan jevrejskog kalendara.

Neki izraelski obaveštajni zvaničnici su nedavno sugerisali da su politička previranja i protesti protiv programa Netanjahuove vlade oko vrhovnog suda takođe mogli da dovedu u iskušenje neprijatelje da iskoriste društvenu neslogu u Izraelu.

Ima li nade za taoce?

Živi ili mrtvi, desetine Izraelaca otetih i odvedenih u Gazu mogli bi da budu vredan adut za Hamas u pregovorima. Hamas i druge terorističke organizacije su u prošlosti čuvale i tela ubijenih, uključujući i vojnike, i tvrdili su da su još uvek živi radi razmene. Zatvorenici će verovatno biti razmešteni na tajne i izolovane lokacije pošto Hamas zna da će Izrael pokušati da ih spase.

Hamas će verovatno pokušati da one koji ostanu živi održi bezbednim i zdravim. Oni su sada najvrednija imovina i potencijalno bi mogli biti razmenjeni za Palestince koje drži Izrael, koristeći nepoznatu sudbinu otetih da vrše pritisak na porodice, a preko njih i na izraelsko društvo.

Kako to utiče na odnose Izraela sa regionalnim silama i širi mirovni proces na Bliskom istoku?

Abrahamski sporazumi, koje je Izrael potpisao pre tri godine sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Marokom i Bahreinom – izdržali su prethodne runde ratovanja u Gazi i verovatno će preživeti i ovaj. Prozapadne arapske državer su donele stratešku odluku da otvoreno sarađuju sa Izraelom i to se neće promeniti.

Značajniji sporazum na vidiku je onaj za koji se Izrael nadao da će potpisati (uz američko posredovanje) sa Saudijskom Arabijom. Saudijci nisu obožavatelji Hamasa, koji vide kao izvor nemira u regionu, ali rat u Gazi će ostaviti malo prostora za delikatne pregovore, a Saudijci neće hteti da budu viđeni kao izuzetak dok Palestinski civili ginu.

Što se tiče "mirovnog procesa" između Izraela i Palestinaca, on ne postoji godinama. Dok su trajali pregovori, palestinska uprava kojom je dominirao Fatah bila je uključena u njih. Ali Fatah se povukao i malo je verovatno da će igrati neku važnu ulogu u narednim mesecima.

Da li je Iran odgovoran za ove događaje?

Iran je glavni sponzor Hamasa i izvor sredstava, oružja i stručnosti. Glavni iranski saveznik u regionu, libanski Hezbolah, ugošćuje lidere Hamasa u Bejrutu i ​​blisko sarađuje sa njima.

Nema sumnje da Iran ima veliki interes da ovaj napad na Izrael uspe, kako bi oslabio svog neprijatelja i eventualno poremetio izraelsko-saudijske pregovore. Međutim, iako niko neće biti iznenađen iranskom umešanošću, za sada nema jasnih dokaza da je Iran planirao ili upravljao napadom.

Hamas je u prošlosti pokazao da je nezavisan, da ima svoju agendu, a u ovom slučaju ima svoje ciljeve - glavni među njima je držanje izraelskih zarobljenika. Ako u tome uspe, on će se etablirati kao vodeći palestinski pokret, koji će zasjeniti Fatah.

(Kurir.rs/Index)

Bonus video:

00:26

Sirene u Tel Avivu

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track