FOTOGRAFIJA NEOBIČNOG STVORENJA IZ AUSTRALIJE KRUŽI INTERNETOM: Ima zelenu "kosu", a može da diše kroz zadnjicu 72 sata (FOTO)
Foto: Printscreen/Twitter

čudno biće

FOTOGRAFIJA NEOBIČNOG STVORENJA IZ AUSTRALIJE KRUŽI INTERNETOM: Ima zelenu "kosu", a može da diše kroz zadnjicu 72 sata (FOTO)

Planeta -

Kornjača reke Mari jedno je od najneobičnijih stvorenja koja žive u vodama Australije i poznata je po tome što može da diše kroz zadnji deo svog tela čitava 72 sata!

Ova kornjača prilagodila se životu pod vodom nakon što se odvojila od svih ostalih živih loza kornjača pre više od 18 miliona godina.

Neobična kornjača iz reke Mari u Kvinslendu (Australija), uglavnom se hrani vodenim biljkama, a na njenom jelovniku ponekad su i semenke, voće i larve insekata.

Kornjača reke Mari ima karakterističan izgled zahvaljujući "pankerskoj" frizuri, odnosno zelenim algama koje rastu iz njene glave i tela i pomažu joj da se fino maskira i sakrije od predatora. Ona ima i dve dugačke, mesnate izbočine zvane mrene koje vire iz brade: one joj pomažu da oseti sve što se dešava u njenoj okolini.

Osim neobičnog izgleda, kornjača reke Mari poznata je po neobičnoj karakteristici koja joj služi kao "kec u rukavu", tačnije u njenoj zadnjici.

"Kornjača reke Mari može da provede dane potopljena pod vodom u kojoj bez problema diše kroz specijalizovane organe unutar svoje kloake", kaže Riki Gambs, istraživač u programu "EDGE of Existence" koji se bavi očuvanjem jedinstvenih i zanemarenih vrsta životinja.

Dok neke slatkovodne kornjače koriste svoju kožu da bi disale pod vodom, kloakalne žlezde omogućavaju kornjači reke Mari da bude duže potopljena, čak 72 sata. Kloakalne žlezde prekrivene su papilama zahvaljujući kojima kornjača dobija kiseonik koji ulazi u njen krvotok.

Kornjača reke Mari ima specifilno poreklo - nijedna druga kornjača nije blisko povezana s njom.

"To je jedina preživela vrsta u svom rodu", tvrdi Gambs i objašnjava da su se preci kornjača reke Mari odvojili od svih ostalih živih loza kornjača pre više od 18 miliona godina, nekoliko miliona godina pre nego što su se naši preci i preci orangutana razdvojili.

Uprkos tome što je 60-ih i 70-ih godina prošlog veka bila omiljeni kućni ljubimac, njeno razmnožavanje u divljoj prirodi bilo je misterija za naučnike sve dok konačno nisu pronađene i formalno opisane kao vrsta 1994. godine.

(Kurir.rs/Telegraf/Preneo: A.N.)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track