Slušaj vest

Robotski istraživač NASA-e pod nazivom Prilika (Opportunity) sleteo je na današnji dan, tačnije 25. januara 2004. godine na povšinu Marsa, u okviru svog putovanja koje je trebalo da traje 90 dana. Ipak, ovaj blizanac rovera Spirit, istog proizvođača, na Crvenoj planeti je ostao neverovatnih 5.111 dana, odnosno 15 godina. 

Opportunity je sletio na ravnice Meridiani Planum, koja se nalazi na strani Marsa nasuprot kratera Gusev. Zapanjujuće, rover je sleteo u mali krater, gde je obližnji izdanak sadržao dokaze da je region nekada bio natopljen vodom u prošlim vekovima.

Rover je prestao da komunicira sa NASA-om nakon globalne olujne prašine na Marsu, a misija je proglašena završenom 2019. godine. 

Rover veličine kolica za golf "puzao" je više od dužine maratona tokom svog dugog i ostvarenog radnog veka, da bi na kraju smrti pokazivao da je prešao 45,16 kilometara. 

NASA rover Opportunity Foto: Printscreen Youtube/ NASA Jet Propulsion Laboratory

Važna misija

Jedno od najvećih naučnih otkrića Opportunity-a bilo je potvrđivanje prisustva stajaće vode na Marsu. Rover je otkrio prisustvo hematita, gipsa i drugih stena na Marsu koje imaju tendenciju da se formiraju u vodi na Zemlji, a takođe je pronašao dokaze o drevnim hidrotermalnim sistemima.

Takođe je pokazao da je moguće upravljati roverom više od decenije na drugoj planeti, prevazilazeći inženjerske probleme i probleme u vožnji dok je nastavio da obavlja naučni rad.

Njegov životni vek je prestao u junu 2018. godine kada je globalna peščana oluja zahvatila Mars, iz razloga što mu je potrebna solarna energia za operacije — a tokom oluje je bilo previše čestica u vazduhu koje su mu smetale. 

NASA je mesecima pokušavala da ga "probudi" da bi februara 2019. godine konačno proglašen mrtvim. Ipak, stvorio je — pored svoje uspešne misije — utabanu stazu za svoje naslednike. 

O sistemima i proizvodnji

Opportunity i njegov blizanac, Spirit, razvijeni su kao deo NASA programa za istraživanje Marsa. NASA je poslala mnoge misije na Crvenu planetu od 1960-ih, sa nekim od istaknutih misija uključujući Mariner 9 (prvi orbiter), Viking 1 i Viking 2 (prvi lenderi) i Sojourner/Pathfinder (prvi rover).

U poslednje dve decenije, NASA se fokusirala na slanje misije na Mars što je češće moguće, što znači svake dve godine u vreme kada se Zemlja i Mars relativno približavaju jedan drugom u svojim orbitama.

Glavni ciljevi dva rovera, prema NASA-i, bili su da utvrde da li je život kakav poznajemo ikada mogao nastati na Marsu (sa fokusom posebno na potragu za drevnom vodom) i da okarakterišu klimu i geologiju Marsa. Informacije koje su ovi roveri prikupili biće poboljšane posmatranjima iz orbite — poput onih koje je prikupio NASA-in dugogodišnji Mars Reconnaissance Orbiter — i informisale bi buduće misije na Crvenu planetu.

Kurir.rs/Spejs.com