Slušaj vest

"Rečeno mi je da su napravili grešku." Ovako je američki predsednik Donald Tramp okarakterisao ruski „užasni“ raketni napad "dvostrukog dodira" na grad Sumi u Ukrajini u subotu, u kom je navodno korišćenja kasetnu municija kako bi broj žrtava bio veći.

Rakete Iskander koje su navodno korišćene su precizne, a upotreba dve od njih mogla bi da ukaže na određeni stepen namere i zlobe, sa ciljem da pogodi i one koji prvi reaguju dok oni jure unutra. Malo je verovatno da je Kremlj uvideo grešku - ova taktika je sada tako uobičajena – i možda neki simpatizer umesto toga opravdava Rusiju američkom predsedniku.

Napad na Sumi Foto: EPA Ukraine State Emergency Servic, AP

Udar proteklog vikenda bio je za ukrajinske saveznike jeziv podsetnik na pravu nameru Moskve u njenoj invaziji: da zastraši Ukrajince da bi se pokorili. Meta, Sumi, je takođe u neposrednoj blizini Rusije, jer predsednik Vladimir Putin tvrdi da traži tampon zonu unutar Ukrajine udarajući po ovom pograničnom gradu.

Diplomatija Bele kuće nije urodila plodom

Napad je takođe stavio nepoželjan naglasak na to koliko je malo ploda donela neumorna potraga za diplomatijom Bele kuće. Tramp je u petak na društvenim mrežama rekao da Rusija mora da se „pokrene“, ali nije naveo nikakve rokove ili eksplicitne posledice ako to ne učini, iako su sekundarne tarife za njene kupce nafte uvedene.

Tramp je ranije davao slične komentare – opominjao je Moskvu zbog njenog napada na ukrajinske civile, a istovremeno je izražavao žalost zbog tragedije rata uopšte, a ne bes zbog konkretnih masakra u Kremlju, recimo za devetoro dece na igralištu u Krivom Rogu nekoliko dana ranije.

Istina o kojoj Tramp možda nerado objavljuje jeste da se ruska diplomatija predvidljivo rastvorila u nečemu što CCN naziva "vrtoglavom Ketrininom točku tangenata". On stvara potrebnu svetlost i buku, ali je od male važnosti, jer neće zabraniti Moskvi da nastavi da kupuje vreme i vodi rat pod sopstvenim uslovima.

Američke i ruske diplomate su sada na vrtešci očiglednog dizajna Moskve, sa višestrukim tragovima koji ostavljaju male šanse za stvarni napredak. Trampov spoljni izaslanik Stiv Vitkof povremeno leti u Rusiju, da bi verovatno čuo zahteve direktno iz Kremlja, čiji je zvaničnik njegovu posetu Sankt Peterburgu u petak nazvao „produktivnom“. Američke i ruske diplomate na višem nivou sastaju se u Saudijskoj Arabiji kako bi iznele ideje o prekidu vatre i širem detantu, dok su diplomatski sastanci nižeg nivoa počeli prošle nedelje kako bi se pozabavili tehničkim detaljima ponovnog otvaranja ambasada.

Primirje prvi test diplomatije

Ima još toga. Amerikanci i Ukrajinci su u Vašingtonu tražili održiv put napred od gustog i korporativnog ugovora o mineralima retkih zemalja, koji su sastavili (i možda samo razumeli) korporativni advokati Delavera, koji izgleda, prema poslednjem nacrtu koji je video CNN, skoro u potpunosti u korist Bele kuće.

A postoji i poseban diplomatski put SAD-Ukrajina oko mira, takođe u Saudijskoj Arabiji, koji je do sada predlagao široki prekid vatre na koji Rusija tek treba da pristane. Umesto toga, ograničeno 30-dnevno primirje za energetsku infrastrukturu – haotično nastalo i koje se jedva pridržavalo – završava se u petak.

Ovaj prvi test diplomatije, naizgled mrtav po dolasku, na neki način tek treba da proglasi buduće poduhvate problematičnim. Gornji dijagram toka, ili poništeni Venov dijagram, ima jedinstvenu objedinjujuću nit Trampove administracije koja traži napredak od više različitih dijaloga za koje se nada da će se na kraju zgusnuti u jedinstveni trajni mir.

Pet različitih, aktuelnih razgovora, i to čak i ako ne računate uglavnom tihu ulogu Trampovog specijalnog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju, generala Kita Keloga, ili povremeni, ali sveobuhvatni uticaj koji imaju telefonski pozivi Putin-Tramp.

Ovo različito i zbunjujuće sučelje je, kažu kritičari Moskve, standardna ruska taktika da se kupi vreme dok izgleda angažovano. Trampova administracija prepuna je rokova za mir od 24 sata do 100 dana, sada se ne nazire rok – niti kraj razgovora.

Putin traži vreme

Zašto Putin kupuje vreme? Zato što veruje da je dokazano da se Tramp lako ometa i da je zainteresovan za laku pobedu, ali ne i za složen kompromis. Putin takođe jasno veruje da ovog leta može da ostvari opipljivu pobedu na prvim linijama fronta koja će promeniti dinamiku pregovora.

Njegov napad na Sumi ima za cilj da Rusiji kupi prostor na granici, ali i da uvuče ukrajinske snage. Rusija sporo, ali neugodno napreduje ka jugu Zaporožja, oblasti gde je pre skoro dve godine trebalo da se probije njena kontraofanziva. Jedan ukrajinski obaveštajac koji se nedavno preselio u blizinu grada Harkova opisao je liniju fronta tišu nego što se očekivalo i zabrinutost oko toga šta je pred nama.

Sve je veća zabrinutost da Rusija gomila pojačanja, čekajući da se zemlja osuši u maju kako bi eskalirala prolećnu ofanzivu za koju ukrajinski zvaničnici kažu da je već delimično počela. Kijev je nagovestio nedostatak artiljerijske municije u nedeljama koje su pred nama, a nedavna obećanja njegovih saveznika možda nisu sprečila tu neposrednu krizu. Biće to veoma teško leto za Ukrajinu.

Moskva je sve uložila u rat u kome jednostavno ne može sebi da priušti ništa manje od pobede. Sada ne vidi dobit u sklapanju sporazuma o zamrznutim linijama fronta. Zamah – sa Belom kućom koja ruši ekonomske i bezbednosne norme, i Ukrajinom koja se bori da zadovolji potrebe za radnom snagom i resursima – ide joj iz dana u dan sve više u prilog. Rusi koče sa vremenom jer veruju da je na njihovoj strani.

Panika u Evropi

Njihovi evropski saveznici se uznemirujuće spremaju za dve neprijatne potencijalne stvari u budućnosti. Prvi je mogućnost kolapsa Ukrajine i potreba da evropske članice NATO-a obuzdaju Ruse bez američke pomoći. Ovo je daleko verovatnoća, ali prizvuk priprema čuje se širom kontinenta. Druga mogućnost je izvodljivija i javnija: Britanci i Francuzi predvode pripreme za „snage za uveravanje“ za zaštitu bilo kakvog prekida vatre. Buka i planiranje imaju dve svrhe: omogućavaju Kijevu da pristane na diplomatiju znajući da ima određene bezbednosne garancije. I to delimično dovodi u neprijatnu situaciju Moskvu da odbaci mirovni plan koji je sve spremniji za pokretanje.

Ali sa svakom rotacijom diplomatskog "Ketrininog točka", uslovi stvarnog mira postaju sve vrtoglaviji. Čini se da je Putin manje voljan da ponudi čak i delimičnu pauzu jer veruje da je Tramp na kraju slab i da ga neće efikasno kazniti zbog odbijanja ovog detanta.

Tramp je o razgovorima SAD sa Rusijom i Ukrajinom tokom vikenda rekao: „Znate, postoji tačka u kojoj morate ili da izdržite ili da ućutite“. Njegov problem je što i on i Kremlj rado nastavljaju razgovor. A ni jedno ni drugo ne želi da se pomiri: Tramp nerado uvodi oštre sankcije i poremeti svoj odnos sa Moskvom, a čini se da Kremlj nema želju da zaustavi rat.

Kurir.rs/CNN