Slušaj vest

Toplotni talas koji trenutno pogađa jug Evrope mogao bi da izazove više od 4.500 dodatnih smrtnih slučajeva do četvrtka, 3. jula, prenosi briselski portal Politiko.

U analizi se procenjuje da će najveće stope smrtnosti imati Italija, Hrvatska, Slovenija, ali i Luksemburg.

Statističar životne sredine na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu Pjer Maselo rekao je da će najtopliji dani biti utorak, 1. jul i sreda, 2. jul.

Toplotni talas u Italiji Foto: ANGELO CARCONI/ANSA

Temperature u regionu Uelva u Španiji dostižu 46 stepena, što je novi rekord u toj zemlji za jun, a sa ekstremnim vrućinama se suočavaju i Grčka, Portugalija i Zapadni Balkan, gde izbijaju šumski požari.

Toplotni talas u Španiji Foto: DAVID ARJONA/EFE, ALEJANDRO GARCIA/EFE

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) juče je saopštila da klimatske promene, izazvane sagorevanjem fosilnih goriva, prouzrokuju češće toplotne talase, koji su intenzivniji i značajno opasniji po život.

Toplotni talas u Francuskoj Foto: MOHAMMED BADRA/EPA

Ekspertkinja SZO Marisol Iglesijas Gonzalez izdala je oštro upozorenje da se u pogođenim područjima sprovode mere kako bi se sprečile desetine hiljada, kako je navela, "nepotrebnih i uglavnom sprečivih smrti".

"Više nije pitanje da li ćemo imati toplotni talas, već koliko ćemo ih doživeti ove godine i koliko će oni trajati", rekla je ona.

Toplotni talas u Grčkoj Foto: ALEXANDROS VLACHOS/ANA-MPA

Od vrućine godišnje širom Evrope umre više od 175.000 ljudi.

Maselo je u jednoj studiji, objavljenoj u januaru, upozorila da će smrtnost od vrućine naglo da poraste ako značajno prilagođavanje ne bude prioritet u Evropi.

(Kurir.rs/Beta)