Slušaj vest

Zamislite da na izborni dan ne morate da odlazite na biračko mesto, čekate u redu i ubacujete papirni listić u kutiju. Umesto toga, identifikujete se elektronski, otvorite aplikaciju na računaru ili telefonu, izaberete kandidata i potvrdite svoj glas. U nekim zemljama to je već deo izbornog procesa, dok se u drugima tehnologija koristi isključivo na biračkim mestima.

Elektronsko glasanje, međutim, nije jedinstven sistem. Negde birač pritiska dugme na posebnoj mašini, negde uređaj štampa papirni listić, a negde se glasanje obavlja putem interneta. Razlike su važne jer svaki model ima drugačije prednosti, bezbednosne rizike i način provere rezultata.

Estonija: Glasanje od kuće uz digitalni identitet

Estonija je jedan od najpoznatijih primera države koja je uvela internet glasanje na izborima sa pravno obavezujućim rezultatima. Ovakav način glasanja koristi se od 2005. godine, a danas predstavlja važan deo njenog digitalnog javnog sistema.

Postupak je relativno jednostavan. Birač koristi računar sa internet vezom i čitačem elektronske lične karte ili odgovarajuću digitalnu identifikaciju, poput Mobile-ID ili Smart-ID sistema. Nakon provere identiteta otvara aplikaciju za glasanje, bira kandidata i elektronski potpisuje svoj glas. Glas se šifruje pre slanja izbornom sistemu.

Posebnost estonskog modela je i mogućnost promene elektronskog glasa tokom perioda internet glasanja. Ako birač kasnije glasa elektronski ponovo, uzima se u obzir poslednji važeći elektronski glas. Ako nakon toga glasa papirnim listićem na biračkom mestu, papirni glas ima prednost. Time se smanjuje mogućnost da neko prisili birača da glasa na određeni način dok je kod kuće.

Ipak, internet glasanje otvara pitanje kako proveriti da niko nije uticao na birača ili kompromitovao njegov uređaj. Zato estonski sistem koristi više bezbednosnih mehanizama i postupaka provere, ali nijedna tehnologija ne može da ukloni sve rizike. 

Kako se proverava da li je glas zaista zabeležen?

Estonski sistem omogućava biraču da nakon glasanja upotrebi zasebnu aplikaciju na telefonu i proveri da li je njegov glas stigao do centralnog izbornog servera i da li odgovara izabranom kandidatu. Za to se koristi QR kod prikazan na računaru, koji telefon skenira kako bi proverio podatke o glasu.

To ne znači da birač može da prati svoj glas kroz ceo proces prebrojavanja niti da javno otkrije svoj izbor. Reč je o proveri da li je sistem primio glas na način koji odgovara njegovoj odluci. Nakon završetka glasanja, izborni sistem odvaja podatke koji identifikuju birača od samog glasa, a glasovi se obrađuju i broje prema propisanim procedurama.

Brazil: Umesto papira, birači koriste elektronsku glasačku mašinu

Brazil je jedan od najpoznatijih primera elektronskog glasanja na biračkim mestima. Zemlja je počela da uvodi elektronske glasačke uređaje devedesetih godina, a od 2000. izbori se sprovode kroz potpuno kompjuterizovan sistem glasanja i obrade rezultata.

Na biračkom mestu birač prvo prolazi proveru identiteta. U zavisnosti od mesta i opreme, u postupku se može koristiti i biometrijska identifikacija. Zatim prilazi elektronskoj glasačkoj mašini i unosi broj kandidata ili stranke na numeričkoj tastaturi. Na ekranu proverava prikazane podatke i potvrđuje izbor.

Nakon potvrde, glas se beleži elektronski. Za razliku od estonskog sistema, birač ne glasa preko interneta iz svog doma, već koristi uređaj na zvaničnom biračkom mestu. Elektronska obrada omogućava da se rezultati prikupljaju i obrađuju znatno brže nego kada bi se svi glasovi ručno prebrojavali.

brazil glasanje
Foto: Youtube Prinscreen

Brazilski model ima i posebne procedure za nadzor i proveru izbornog procesa. Ipak, način na koji se proverava ispravnost rezultata razlikuje se od sistema koji automatski proizvode papirni trag koji birač može da pregleda. Zbog toga se pouzdanost elektronskih mašina procenjuje i kroz tehničke kontrole, nadzor i izborne revizije. 

Indija: Glasanje pritiskom na dugme za stotine miliona birača

Indija organizuje jedne od najvećih izbora na svetu, pa je brzina i efikasnost izbornog procesa posebno važna. U zemlji se koriste elektronske glasačke mašine poznate kao EVM, koje omogućavaju da birač izabere kandidata pritiskom na dugme.

Na biračkom mestu službenik proverava da li birač ima pravo glasa i aktivira uređaj. U kabini birač pronalazi ime i simbol željenog kandidata na listi, a zatim pritiska odgovarajuće dugme. Time se glas elektronski registruje, bez potrebe da birač sam popunjava papirni listić.

indija glasanje.jpg
Foto: Youtube printscreen

Indijski sistem uključuje i VVPAT, odnosno uređaj koji štampa potvrdu sa imenom i simbolom izabranog kandidata.

Papirić se nakratko vidi kroz providni prozor, tako da birač može da proveri da li je uređaj zabeležio njegov izbor, nakon čega se potvrda automatski odlaže u zatvorenu kutiju. Ona omogućava dodatne provere izbornog rezultata.

Ovakav pristup kombinuje elektronsko beleženje glasova sa papirnim tragom za kontrolu. Ipak, prisustvo potvrde samo po sebi ne znači da je svaki glas ručno prebrojan - način uzorkovanja i revizije uređuju se posebnim izbornim pravilima.