SRBI SVE MANJE KUPUJU KESE, ALI ZATO SVE VIŠE NOSE CEGERE I TORBE: Evo zašto to rade, a jedna stvar ih i UDARA PO DŽEPU!
U kupovinu sa cegerom, Foto: Shutterstock

KORISNO

SRBI SVE MANJE KUPUJU KESE, ALI ZATO SVE VIŠE NOSE CEGERE I TORBE: Evo zašto to rade, a jedna stvar ih i UDARA PO DŽEPU!

InfoBiz -

Prema izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine, u našoj zemlji se godišnje generiše oko 2,2 miliona tona komunalnog otpada, od čega je 185.000 ambalažni otpad

Zabrana korišćenja plastičnih kesa u Srbiji stupila je na snagu 1. januara 2020. godine i za nepune tri godine primetno je da građani ređe kupuju kese koje su sada u ponudi i da sve više nose cegere i torbe u kupovinu.

Prema izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine, godišnje se generiše oko 2,2 miliona tona komunalnog otpada, od čega je 185.000 ambalažni otpad. Kako bi se smanjila upotreba plastike, naša zemlja je kao jedan od koraka u usklađivanju s regulativama EU uvela Pravilnik o tehničkim i drugim zahtevima za plastične kese.

Msc Slaven Tenodi, s Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, kaže za Kurir da je veliki korak to što je naša zemlja izbacila upotrebu plastičnih kesa, ali da građanima mora da ostane alternativa. Iako su zabranjene, plastične kese se mogu kupiti na pijacama.

papirne kese, kese
foto: Shutterstock

- Treba ostaviti kupovinu biorazgradivih kesa ili cegera, ali da ta alternativa ne bude skupa, jer bi potrošači tada opet pribegavali većoj kupovini plastičnih kesa. Problem je što mnogi ljudi jednu istu kesu koriste i više puta ili kupe kesu i kasnije u nju odlože smeće i bace, što opet odlazi na deponije.

Msc Slaven Tendi
foto: Privatna Arhiva

Takođe, građani u svojim domaćinstvima imaju i kese koje su pune drugih kesa koje su korišćene i više puta. Sa smanjenom upotrebom plastičnih kesa biće manja i količina smeća, a poznato je i da se kesa razgrađuje stotinama godinama. Iako je znatno smanjena upotreba u odnosu na raniji period, i dalje možemo da vidimo kese po kontejnerima i treba da radimo na tome da ih bude sve manje - ističe Tenodi.

Dušan Veljković, vanredni profesor na Hemijskom fakultetu u Beogradu, rekao je za Kurir da smanjena upotreba plastičnih kesa kod nas ima pozitivne efekte na životnu sredinu.

- Sva plastika, pa tako i ona koja se koristi za pravljenje jednokratnih kesa, spada u grupu polimera - dugačkih, međusobno umreženih molekula. Ovi dugački molekuli mogu da "zarobe" manje molekule koji su prisutni u procesu proizvodnje plastike i po pravilu su veoma toksični.

Kese, kesa
foto: Shutterstock

S vremenom, plastika oslobađa te manje molekule u spoljašnju sredinu i oni završavaju u zemljištu, vodi, hrani, a na kraju i u ljudskom organizmu. Pored toga, i sama plastika predstavlja opasnost po zdravlje ljudi i životnu sredinu jer njenim fizičkim raspadanjem nastaju čestice mikroplastike, koje završavaju u ljudskom organizmu i životnoj sredini - objašnjava prof. Veljković.

Profesor Dušan Veljković

Dolazi do defekata kod beba

Profesor Dušan Veljković naglašava da pojedine hemikalije koje se koriste u proizvodnji plastičnih masa imaju izražene toksične efekte na ljude.

- Na primer bisfenol A je supstanca koja može da dovede do metaboličkog sindroma i defekata kod novorođenčadi. Ftalati se takođe često koriste u proizvodnji plastičnih masa, a poznato je da dovode do smanjenja nivoa testosterona kod beba i pre samog rođenja i naknadno do nepotpunog ili neadekvatnog razvoja muških genitalija kod dece.

On navodi i da je zabrana plastičnih kesa korak koji vodi u dobrom pravcu, ali da nas čeka još dosta posla na putu rešavanja problema plastike:

Aleksandar Stevanović

Visoke cene kesa imaju svoj efekat

Ekonomista Aleksandar Stevanović kaže za Kurir da cena kese, koja se kreće od 10 do 30 dinara, služi i da se obeshrabre ljudi da ih upotrebljavaju.

Aleksandar Stevanović
foto: Beta/Miloš Miškov

- Ovo je prelazno rešenje do potpune zabrane. Još uvek ima ljudi kojima je mrsko da nose ceger pa kupuju kese, ali to je manji broj, dok oni koji ne žele da stalno plaćaju kese nose cegere.

Velike količine plastike u životnoj sredini potiču od sintetičke odeće i obuće, plastičnih čaša, flaša, tanjira i ostalih plastičnih predmeta koji se nakon upotrebe ne recikliraju.

O plastičnim kesama

  • 10-30 dinara košta kesa u prodavnicama u Srbiji
  • 300 kesa prosečan stanovnik Srbije potroši na godišnjem nivou
  • 250 kesa potroši prosečan građanin Evrope
  • od 400 do 1.000 godina je potrebno da se razgradi plastična kesa u prirodi
  • od jedan do tri odsto plastičnih kesa se reciklira u Srbiji
  • od 150.000 dinara kazna za pravno lice za kršenje odluke o zabrani za upotrebu plastičnih kesa
  • 25.000 dinara je kazna za fizičko lice

Sakupljanje i reciklaža iskorišćenih plastičnih predmeta, kao i promena navika stanovništva u smislu korišćenja višekratnih torbi umesto jednokratnih kesa je najbolji put ka poboljšanju situacije s plastičnim otpadom.

Kurir.rs/ A. K.

Bonus video:

00:13

Vrane razbacuju kese iz kante (VIDEO)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja