STUDENTI U SRBIJI SE ŽALE NA CENU FAKULTETA, A OVAKO JE U SAD: Studiranje na Zapadu košta kao svetog Petra kajgana!
Foto: Reuters Nov 2015

cena i kvalitet visokoobrazovnih institucija

STUDENTI U SRBIJI SE ŽALE NA CENU FAKULTETA, A OVAKO JE U SAD: Studiranje na Zapadu košta kao svetog Petra kajgana!

Društvo -

Mnogi studenti u Srbiji se žale na cenu školarine kao i na kvalitet nastave u našoj zemlji, nesvesni da u razvijenim zemljama na Zapadu o kojima često maštaju, trošak studiranja je abnormalan, a kvalitet nastave je ponekad upitan.

Rektorat, Beogradski univerzitet
foto: Zorana Jevtić

O tome kako izgleda studiranje u SAD na Tik Toku govori i Nebojša Malić, analitičar i istoričar koji je u Americi proveo skoro 30 godina.

Harvard Univerzitet
foto: Shutterstock

- Visokoškolsko obrazovanje u Americi košta otprilike kao svetog Petra kajgana. Najozbiljnije! Jedan semestar na Harvardu, pola godine, košta 86.000 dolara, od čega je školarina samo 56.000, a ostalo je smeštaj, hrana i ostalo. Pomnožite to sa osam i dobijete 690.000 dolara. A za magisterij ili doktorat, da ne govorim...

Ne samo da su prestižni fakulteti skupi već i svi drugi - i privatni i državni:

- Prema podacima U.S. News and World Report, koji vodi računa o ovim stvarima, prosečna cena školarine u Americi, znači bez smeštaja i hrane, za ovu sad školsku godinu, 2023-2024, je 42.000 dolara na privatnim fakultetima. Ako dolazite na državni univerzitet iz neke druge američke države, prosek je skoro 24.000 dolara. Dok je za domaće studente, tu negde oko 10.000 dolara. U najboljem slučaju, počinjete život sa 50.000 dolara u minusu. I to pre nego što krenu kamate.

On kaže da je od 1980. do 2020, prema istraživanju Univerziteta Džordžtauna, prosečna cena školarine i pansiona skočila za 169 odsto.

- Dobro, reći ćete, diplomci imaju veće plate od ovih bez fakulteta. Tačno, ali samo 19 odsto, po tom istom istraživanju. Zašto su fakulteti ovako skupi? Jedan od razloga je što je država godinama nudila subvencije u vidu studentskih zajmova. Državnih. I onda su univerziteti dizali cene jer je tržište to moglo da podnese. Da sve bude još gore, od tih silnih para nisu zapošljavali nove predavače već legiju administratora i "vouk" savetnika da ionako prezaduženim studentima ionako peru mozak. Slučajno ili namerno sve je ovo dovelo i do inflacije diploma - ono što je nekada bila srednjoškolska sada je fakultetska, tako da onaj ko želi da napreduje mora na magisterij. A kvalitet obrazovanja je opao srazmerno njegovoj ceni - kaže on.

Bonus video:

00:00

PORAST CENE ŠKOLARINE JE MINIMALAN ZA ONO ŠTO DOBIJU! Dekanka Ekonomskog fakulteta objasnila sve pogodnosti studiranja

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track