Strongmen upozorava: Deca su nam debela, a pothranjena! Nekad je neprijatelj bila glad, a danas je višak pogrešne hrane
U vremenu kada hrane ima na pretek, sve više dece pati od posledica loše ishrane. Gojaznost, hronični umor, slab imunitet i rani dijabetes tipa 2 postaju svakodnevica, a brojke upozoravaju da je pred nama generacija sa ozbiljnim zdravstvenim rizicima.
Bloger i fitnes trener Milan Jovanović Strongmen ukazao je na gorući problem koji se, kako kaže, ignoriše i u kući, i u školi.
- Deca su nam debela, a pothranjena. Pre 100 godina glavna briga roditelja bila je da li će dete da ima šta da jede. Danas živimo u paradoksu – po prvi put u istoriji ima više debele dece narušenog zdravlja nego neuhranjene. UNESCO i Svetska Zdravstvena Organizacija su objavile da je 39 miliona dece mlađih od 5 godina gojazno, dok je pothranjenih oko 30 miliona. Ako pogledamo uzrast do 19 godina – brojka skače na 340 miliona dece i adolescenata sa viškom kilograma - upozorio je Jovanović na svom Fejsbuku.
Istakao je da ljudi danas decu hrane kalorijama, a ne hranom koja je nutritivno bogata.
- Deca i odrasli jedu “prazne kalorije” i dolazimo do fenomena da je dete debelo i pothrannjeno u isto vreme. Deca danas ulaze u dijabetes tipa 2 pre dvadesete. Imaju masnu jetru, visok pritisak, ortopedske probleme. Generacija koja tek dolazi nosi zdravstvenu bombu koja će da eksplodira kada napune 40. Nekad je neprijatelj bila glad. Danas je neprijatelj višak hrane – ali pogrešne hrane - naveo je ovaj onlajn trener.
Podsetio je na velika analizu objavljenu u The Lancet (2017) koja je obuhvatila preko 130 miliona ljudi iz 200 zemalja, a koja je pokazala da je stopa gojaznosti kod dece i adolescenata porasla 10 puta od 1975. do danas.
- Klasična glad i mršava deca jesu ređa nego ranije, ali danas imamo novi problem – deca više nisu neuhranjena u kilogramima, nego u kvalitetu. Imaju višak kilograma ali su slabašnana i nezdrava.Kad se uradi krvna slika vidimo da im u ishrani fale proteini, vitamini, minerali i zdrave masti. Kad odmaknemo pogled malo vidimo da im fali fizička aktivnost i boravak u prirodi. Deca danas nisu klasično gladna, ali su nutritivno gladna. Imaju kalorija više nego dovoljno, ali fali im ključnih hranljivih materija - naglasio je Jovanović u svom tekstu.
Potom je naveo da deci u ishrani danas fale proteini, vitamini D i B, minerali, vlakna, zdrave masti.
- Dobijaju kalorije i više nego što im treba, ali ne i gradivne materijale za mišiće, kosti, mozak i hormone. Zato je moguće da dete bude gojazno – a da ima anemiju, slab imunitet, lošu koncentraciju i loše laboratorijske nalaze. Roditelji, škole i društvo imaju ogroman zadatak: da naučimo decu da je pravi izbor proteina, povrća i kretanja važniji od svakog slatkiša i gaziranog soka. Ako ovo ne shvatimo ozbiljno – imaćemo generacije koje će živeti kraće od svojih roditelja - napomenuo je.
Kada se obrok bazira na proteinu, prirodno idu i zdrave masti, a dete je duže sito i ima stabilniju energiju.
- Ako se deca uobroče i naviknu na pravu hranu umesto na industrijske grickalice, broj unetih kalorija će se sam od sebe smanjiti, bez ikakvog "odricanja“. To je najlakši i najzdraviji put da dete raste snažno i zdravo. Ukratko prvi korak je da dete unosi 2 grama proteina na kilogram telesne težine svakog dana. Detetu od 40 kg treba oko 80 g proteina dnevno. To znači recimo dva jaja za doručak, 200 g mesa za ručak i 150 g ribe za večeru. Uz to neko povrće i mi smo na idealnoj ishrani. Ovo što sam napisao ja tvrdim da je tako i svako ko insistira na više žitarica ili “prirodnih sokova” je nemač pojma a možda i zlonameran - istakao je on.