U SUSRET SVETSKOM DANU MENTALNOG ZDRAVLJA: Koliko vodimo računa o onome što fizički ne boli?
Koliko vodimo računa o mentalnom zdravlju? Podjednako je važno kao i fizičko zdravlje, ali daleko manje pažnje obraćamo na ono što nas fizički ne boli. Sve dok nas nešto ne zaboli. Tada shvatimo ozbiljnost onog što nas je bolelo iznutra i što smo potiskivali.
Neraskidiva je veza između mentalnog i fizičkog zdravlja, a u susret svetskom danu mentalnog zdravlja, govorimo upravo o tome koliko je važno da i o tome vodimo računa. Stresna svakodnevica, negativne vesti koje ne umemo da kanališemo i krizne situacije vrlo često su okidač.
Više o mentalnom zdravlju za "Puls Srbije" govorile su Milica Belogrlić, defektolog i PR Klinike "Laza Lazarević" i dr Ljiljana Simić, psihijatar i sudski veštak.
Simić je odgonetnula kako svakodnevne informacije utiču na naše mentalno zdravlje:
- Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja. SZO ima definiciju šta je zdravlje, pa je istakla da je tu neophodno i mentalno zdravlje kako bismo funkcionisali kao celina.
Stres
Simić se osvrnula na stres koji nepovoljno utiče i na mentalno i fizičko zdravlje:
- Stresori su one neprijatne stvari oko nas, prisutni su svakodnevno, ali drugačijih inteziteta. Čovek u sebi ima određene mehanizme u borbi protiv stresova. Činjenica je da smo na specifičnom području prepunu turbulencija, tranzicija, pa smo i mi sami izloženi stresorima koje neke države možda nisu. Na planeti ima toliko loših dešavanja, pa zaista postoje dodatni stresovi, neizvesnosti ratova, eskalacija i ostalih stvari. Neki od nas imaju mehanizme racionalizacije, pa tako odmeravaju, ali oni fragilniji će se jako potresti i to može da im izazove mnoge probleme. Upravo zato postoji naša struka i naši savetnici koji su tu da pomognu ljudima kako da te stvari reše.
Belogrlić je pričala o ljudima koji zbog okoline smatraju da je sramota obratiti se stručnom licu za pomoć:
- Postoji javna stigma, to su društvene predrasude i stavovi koji su pogrešni prema našim korisnicima i nisu uopšte opravdani. Postoji unutrašnja stigma koja se javlja kod korisnika zbog javne stigme, postoji i ona profesionalna, kada neko od naših kolega ne zna kako da priđe pacijentu, a postoji i kolektivna stigma, gde se smatra da je psihički poremećaj neka kazna od Boga i tako dalje. Zaista se borimo i na osnovu 19 godina kliničkog iskustva, moram da kažem da se nešto malo promenilo. Zovu prijatelji da se zakaže razgovor jer je ljudima to potrebno.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs
PSIHOLOG O UZROCIMA DEPRESIJE: