Slušaj vest

Poslednji put loto sedmica izvučena je 1. avgusta prošle godine, u vrednosti od 298.000 evra, a dobitni listić uplaćen je u Beogradu, na opštini Čukarica. Premija u narednom loto kolu za loto sedmicu iznosi 4.450.000 evra, a igra se ovog petka, 6. marta, u organizaciji Državne lutrije Srbije (DLS).

Izvlačenja u igri "Loto" odvijaju se dva puta nedeljno: utorkom i petkom, uz direktan TV prenos na TV Prva.

Činjenica da od avgusta prošle godine nije izvučena "sedmica na Lotu" zagolicala je interesovanje javnosti ovih dana. Ipak, dug vremenski period od izvlačenja prethodne sedmice nije razlog za kovanje teorija zavere oko ove igre na sreću.

Screenshot 2025-07-22 201133.png
Poslednji put loto sedmica izvučena je 1. avgusta Foto: Printscreen Tv Prva

Da je u pitanju "čista matematika", uverio nas je Dragan Vukmirović, profesor Fakulteta organizacionih nauka FON.

Profesor, koji se decenijama bavi statistikom, pomogao nam je da razumemo fenomen igre na sreću, da ga osvetlimo iz ugla verovatnoće, te građanima stručno pojasnio koje su im "šanse" da ubodu lutriju.

- Verovatnoća dobitka "sedmice" u sistemu 7/39 je fiksna i iznosi tačno 1 prema 15.380.937. To što dobitak nije izvučen mesecima nije statistička anomalija, već direktna posledica broja uplaćenih kombinacija - kaže profesor Vukmirović.

Prema njegovim rečima, u statistici se to posmatra kroz binomnu raspodelu. Ako je broj uplaćenih listića mali u odnosu na ukupan broj mogućih kombinacija (preko 15 miliona), sasvim je prirodno da prođu nedelje, pa i meseci bez pogotka, pojašnjava profesor.

- "Loto" nema "pamćenje" - svako izvlačenje je nezavisan događaj. Verovatnoća da se sedmica ne izvuče u jednom kolu izuzetno je visoka (99,9999935%), a kada se ti nezavisni događaji nanižu, dobijamo periode bez glavnog dobitka koji su matematički potpuno očekivani - objašnjava Vukmirović.

Profesora smo upitali i da li je moguće unapred izračunati ili predvideti dobitnu kombinaciju, a on kratko odgovara - ne.

- Loto je igra na sreću zasnovana na principu slučajnosti. Svaka od 15.380.937 kombinacija ima apsolutno identičnu šansu da bude izvučena u svakom kolu. Ne postoje "vrući" ili "hladni" brojevi koji povećavaju šansu za dobitak. Jedina strategija koju statistika priznaje nije kako da pobedite, već kako da, ako dobijete, ne delite dobitak - ukazuje Vukmirović.

screenshot-20231226-201711-copy.jpg
Svaka kombinacija ima identičnu šansu. Foto: Screenshot

Naime, profesor objašnjava da ljudi često biraju datume rođenja (brojevi do 31), pa statistički gledano, biranjem brojeva preko 31 ne povećavate šansu za izvlačenje, ali smanjujete šansu da nagradu delite sa velikim brojem ljudi.

Njega smo pitali i da li se statistički može proceniti kada bi u budućnosti sedmica mogla biti izvučena, na šta je odgovorio: "Možemo izračunati očekivanu učestalost na osnovu prosečnog broja uplata, ali ne i tačan datum".

- Što je veći fond dobitka, takozvani "jackpot", veći je i broj uplata, što automatski povećava verovatnoću da će bar jedan listić "pokriti" izvučenu kombinaciju. Ipak, to je i dalje igra velikih brojeva, gde zakon verovatnoće vlada na dugi rok, dok je na kratak rok sve prepušteno čistom slučaju - objašnjava Vukmirović.

A s obzirom na to da je stručnjak u oblasti statistike, zanimalo nas je da li i profesor igra "Loto".

- Kao profesor statistike, svestan sam da je loto zapravo "porez na nadu" ili, kako se u šali kaže, "porez na nepoznavanje matematike". Ipak, ponekad uplatim kombinaciju, ne zato što očekujem dobitak na osnovu kalkulacija, već zbog onog ljudskog faktora - zabave i simbolične šanse koju taj listić pruža. Statistički gledano, šansa je skoro nula, ali psihološki ona je uvek veća od nule ako imate listić u džepu - kaže profesor Vukmirović.

(Kurir.rs/Danas)

Naša misija je sreća
Dragana Milićević iz Državne lutrije Srbije (DLS) podseća da interesovanje igrača raste sa porastom premije, a igra Loto iz kola u kolo ima uplaćeno više od pola miliona kombinacija.

Poslednji put loto sedmica izvučena je 1. avgusta prošle godine, u vrednosti od 298.000 evra, a dobitni listić uplaćen je u Beogradu, na opštini Čukarica. Premija u narednom loto kolu za loto sedmicu iznosi 4.450.000 evra, a igra se ovog petka, 6. marta, u organizaciji Državne lutrije Srbije (DLS).

Poslednji put loto sedmica izvučena je 1. avgusta prošle godine, u vrednosti od 298.000 evra, a dobitni listić uplaćen je u Beogradu, na opštini Čukarica. Premija u narednom loto kolu za loto sedmicu iznosi 4.450.000 evra, a igra se ovog petka, 6. marta, u organizaciji Državne lutrije Srbije (DLS).

Izvlačenja u igri „Loto“odvijaju se dva puta nedeljno: utorkom i petkom, uz direktan TV prenos na TV Prva.

Činjenica da od avgusta prošle godine nije izvučena „sedmica na Lotu“ zagolicala je interesovanje javnosti ovih dana. Ipak, dug vremenski period od izvlačenja prethodne sedmice nije razlog za kovanje teorija zavere oko ove igre na sreću.

Da je u pitanju „čista matematika“, uverio nas je Dragan Vukmirović, profesor Fakulteta organizacionih nauka FON.

Profesor, koji se decenijama bavi statistikom, pomogao nam je da razumemo fenomen igre na sreću, da ga osvetlimo iz ugla verovatnoće, te građanima stručno pojasnio koje su im „šanse“ da ubodu lutriju.

– Verovatnoća dobitka „sedmice“ u sistemu 7/39 je fiksna i iznosi tačno 1 prema 15.380.937. To što dobitak nije izvučen mesecima nije statistička anomalija, već direktna posledica broja uplaćenih kombinacija – kaže profesor Vukmirović za Danas.

Prema njegovim rečima, u statistici se to posmatra kroz binomnu raspodelu. Ako je broj uplaćenih listića mali u odnosu na ukupan broj mogućih kombinacija (preko 15 miliona), sasvim je prirodno da prođu nedelje, pa i meseci bez pogotka, pojašnjava profesor.

– „Loto“ nema „pamćenje“ – svako izvlačenje je nezavisan događaj. Verovatnoća da se sedmica ne izvuče u jednom kolu izuzetno je visoka (99,9999935%), a kada se ti nezavisni događaji nanižu, dobijamo periode bez glavnog dobitka koji su matematički potpuno očekivani – objašnjava Vukmirović.

Profesora smo upitali i da li je moguće unapred izračunati ili predvideti dobitnu kombinaciju, a on kratko odgovara – ne.

– Loto je igra na sreću zasnovana na principu slučajnosti. Svaka od 15.380.937 kombinacija ima apsolutno identičnu šansu da bude izvučena u svakom kolu. Ne postoje „vrući“ ili „hladni“ brojevi koji povećavaju šansu za dobitak. Jedina strategija koju statistika priznaje nije kako da pobedite, već kako da, ako dobijete, ne delite dobitak – ukazuje Vukmirović.

Naime, profesor objašnjava da ljudi često biraju datume rođenja (brojevi do 31), pa statistički gledano, biranjem brojeva preko 31 ne povećavate šansu za izvlačenje, ali smanjujete šansu da nagradu delite sa velikim brojem ljudi.