Slušaj vest

Lideri 32 članice NATO okupili su se u Ankari na samitu koji protiče u znaku velikog pritiska Vašingtona da evropski saveznici povećaju ulaganja u odbranu i preuzmu veću odgovornost za sopstvenu bezbednost. Američki predsednik Donald Tramp insistira da evropske zemlje moraju da izdvajaju više novca za vojsku, dok članice alijanse pokušavaju da pronađu zajednički odgovor na sve složeniju geopolitičku situaciju.

Iz Ankare za Kurir televiziju izveštava Silvija Slamnig, koja je prenela da je prvi dan samita bio prilika za svođenje računa, ali i za predstavljanje novih planova NATO.

- Ako bih napravila rezime prvog dana NATO samita, ukratko mogu reći da je ovo bila prilika i za presek stanja u alijansi u odnosu na prošlu godinu, kada su države dogovorile da izdvajaju 2 odsto BDP-a za odbranu, i za polaganje računa, ali i za potpisivanje novih vojnih ugovora vrednih desetine milijardi evra. Ovo je bio trenutak i za pravljenje novih budućih strategija, ali i za kritike i nesuglasice, jer nije tajna da među saveznicima postoje različiti pogledi na to koliko ko doprinosi zajedničkoj bezbednosti - rekla je Slamnig.

Ona je navela da je posebna pažnja bila posvećena jačanju vojne industrije i povećanju proizvodnih kapaciteta članica NATO, uz konkretne podatke koji, kako kaže, najbolje pokazuju u kom pravcu ide alijansa.

- Na Forumu odbrambene industrije generalni sekretar NATO izneo je nove informacije, i to u brojkama, a definitivno te cifre govore više od bilo kakvih opisa. Rečeno je da su Evropljani i Kanađani u proteklom periodu uložili dodatnih 258 milijardi dolara u odbranu, a prema projekcijama alijanse sledeće godine trebalo bi da imaju kapacitet da proizvode oko četiri miliona artiljerijskih granata godišnje, što je dvostruko više nego prošle godine. Jasno je da zemlje pokušavaju da povećaju sopstvene kapacitete i da se pripreme za moguće buduće izazove - prenela je novinarka Kurira.

Ipak, uprkos povećanim ulaganjima, američki predsednik Donald Tramp nije krio nezadovoljstvo tempom kojim evropski saveznici povećavaju izdvajanja za odbranu. On je u Ankari svečano dočekan od strane predsednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana, ali je novinarima poručio da očekuje više od partnera u NATO.

- Nisu svi zadovoljni, odnosno nezadovoljan je predsednik Amerike Donald Tramp. Na pitanje novinara da li je zadovoljan izdvajanjem za odbranu u savezu, rekao je: "Bio sam razočaran, videćemo". Dodao je i da, da se samit ne održava u Turskoj, gde je njegov prijatelj, kako je rekao, snažan vođa, verovatno ne bi ni došao. Kritike su se odnosile i na to što evropski saveznici nisu podržali neke američke stavove na međunarodnoj sceni - objasnila je Silvija Slamnig.

524071_260707.00_39_48_20.Still001.jpg
Silvija Slamnig novinar Foto: Kurir Televizija

Jedna od tema koja je ponovo izazvala pažnju jeste i pitanje Grenlanda. Tramp je ocenio da bi ta teritorija trebalo da bude pod kontrolom Sjedinjenih Američkih Država, dok smatra da Danska ne ulaže dovoljno u njegovu zaštitu.

- Upravo je spor oko Grenlanda dodatno narušio odnose između Amerike i pojedinih saveznika. Tramp smatra da je Grenland izuzetno važan za SAD zbog strateškog položaja, posebno zbog prisustva Kine i Rusije u tom delu sveta. Njegova poruka je da Sjedinjene Američke Države ulažu ogromna sredstva u zaštitu saveznika i da očekuju veću podršku partnera - navela je Slamnig.

Veliku pažnju privuklo je i obraćanje ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, koji je zatražio od SAD licence kako bi Ukrajina mogla samostalno da proizvodi rakete za sisteme Patriot, tvrdeći da za to ima kapacitete.

- Na samitu je bilo zapaženo obraćanje ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, koji je ponovo otvorio pitanje ulaska Ukrajine u NATO, ali je govorio i o potrebama svoje zemlje kada je reč o odbrani. Tražio je od Sjedinjenih Američkih Država licence za proizvodnju raketa za sisteme Patriot, uz tvrdnju da Ukrajina ima kapacitete da razvija takvu proizvodnju. Sada se očekuje i njegov susret sa Donaldom Trampom, koji bi mogao da bude jedan od najvažnijih razgovora tokom samita - rekla je dopisnica Kurira iz Ankare.

Domaćin samita, Turska, takođe je imala važnu ulogu u razgovorima. Predsednik Redžep Tajip Erdogan naglasio je značaj dolaska američkog predsednika, dok se očekuje da jedna od tema njihovih razgovora bude i mogući povratak Turske u program borbenih aviona F-35.

- Turska, koja ima drugu najveću vojsku u NATO posle Sjedinjenih Američkih Država, istakla je da dolazak Donalda Trampa samitu daje dodatnu snagu. Velika pažnja usmerena je na razgovore iza zatvorenih vrata i mogućnost da se ponovo otvori pitanje Turske u programu razvoja aviona F-35 - prenela je Silvija.

Lideri država i ministri prvi dan samita završili su radnim večerama, a očekuje se da će drugi dan biti obeležen razgovorima o budućnosti NATO, odnosima sa Rusijom, jačanju evropske odbrane i ulozi Amerike u okviru saveza.

- Šefovi država i ministri završavaju dan uz radne večere, a ja ću sa samita za Kurir televiziju izveštavati i sutra. Biće još mnogo tema, jer ovaj samit pokazuje koliko su pitanja bezbednosti i budućnosti NATO trenutno važna - zaključila je Silvija Slamnig za Kurir.

03:47
DIREKTNO IZ ANKARE: Silvija Slamnig otkriva glavne poruke NATO samita i nove zahteve Donalda Trampa Izvor: Kurir televizija

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.

Kurir televizija je dostupna na kanalu broj 109 za korisnike MTS Iris TV, na kanalu 9 za korisnike m:SAT TV, Supernova i Yettel Hipernet TV, na kanalu 9 za korisnike SBB EON, na kanalu 108 za korisnike BeotelNet, na kanalu 8 za korisnike Orion telekoma i na kanalu broj 112 za korisnike Sat-trakt na teritoriji Srbije, u okviru platforme M:tel u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i MTEL Global u dijaspori, kao i na aplikaciji Arena Cloud.

Kurir.rs

03:04
Ankara pod opsadom bezbednosnih snaga: Tramp i Zelenski stižu na NATO samit, sve oči uprte u njih Izvor: Kurir televizija