Slušaj vest

Deo studenata ušao je krajem novembra 2024. u blokade fakulteta i proteste sa idejom da odgovornost za strašnu tragediju u Novom Sadu postavi u fokus, ali posle tri meseca i ispunjenja zahteva sve se izvitoperilo u pravljenje direktne štete po državu svih nas! I to se više i ne skriva.

Pod parolom "Udar na ekonomiju", a očigledno inspirisani najagresivnijim izdanjima takozvanih ekoloških aktivista Aleksandra Jovanovića Ćute i Zlatka Kokanovića, studenti su pozvali na desetosatnu blokadu magistrala u Novom Sadu, uz najavu da će s tim nastaviti svakog ponedeljka.

Više nema dileme

Juče su tačno u sedam časova studenti i poljoprivrednici udružili snage i blokirali kružni tok u Rumenačkoj ulici, koji preseca tranzitnu trasu od autoputa E-75 ka Bačkoj Palanci, kao i saobraćajnicu ka Rumenki, Bačkom Petrovcu i Kisaču. Nasilno je bio sprečen saobraćaj na raskrsnici Futoškog puta i Bulevara patrijarha Pavla i Kneza Miloša kod Gradskog saobraćajnog preduzeća. Odatle se teretni saobraćaj usmerava ka Bačkoj Palanci i dalje uz Dunav do granica s Hrvatskom i Mađarskom.

Ako je do sada i bilo dileme da li je cilj studentskih protesta i blokade nastave zapravo destabilizacija zemlje, sada je sve ogoljeno. U pozivu studenata u blokadi Akademije umetnosti u Novom Sadu je sve i rečeno - svi treba da pomognu da se blokiraju kritične tačke transportnih puteva za naftu i gas i tako vrši pritisak na ekonomiju, kako bi se njihov glas još dalje čuo.

Sve to neodoljivo podseća na metode kojima su se Ćuta i Kokanović probijali u politiku.

Jedan od ove dvojice prevalio je put od najglasnijeg zelenog bundžije i blokadera do narodnog poslanika u Skupštini Srbije. Ispostavilo se da mu je glavna preporuka za poslaničko mesto bilo iskustvo ulice - blokade puteva, auto-puteva, međunarodnih pruga i mostova.

Smetnje na vezama: Dekani se plaše suočavanja sa studentima

Pošto je zakonskim izmenama otklonjena i poslednja nedoumica o ispunjenju četvrtog studentskog zahteva, većina dekana se, kako Kurir saznaje, našla u panici, jer su svesni da su sad oni na potezu.

"Logičan sled događaja je da se dekani moraju suočiti sa studentima i pozvati ih na prekid blokada, jer zahtevi su ispunjeni. Međutim, dekani još ćute, ne znaju kako to da urade, a trebalo bi, a u stvari procenjuju da ih studenti neće poslušati. S druge strane, studenti navodno shvataju da su fakulteti dobili svoje, a u prevodu: studenti njima daju pare, a 50 odsto toga im zatim refundira država, dok preostali novac ostaje fakultetima. Studenti se osećaju kao da su ih profesori, u koje su zaista imali poverenja, izigrali", priča naš izvor.

Govoreći o izmenama Zakona o visokom obrazovanju kojima se povećavaju budžetska izdvajanja, advokat i lider Narodne stranke Vladimir Gajić kaže da ima utisak da je univerzitet naneo štetu studentskim zahtevima.

"Onaj ko pregovara mora da se vodi principom da ništa nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno. Ovde je vlast ispunila njima tu četvrtu tačku, sve su se dogovorili, i to je nešto što se tiče samo univerziteta. I inače uvek podržavam da država da sve što može za prosvetu, jer je to nama najvažnije nacionalno pitanje. Tu postoji deo u kojem su se profesori dogovorili o svojim platama. To mi malo deluje lihvarski i čini mi se da će to studenti da vide, da su njihovi ostali zahtevi oslabljeni. Sa stanovišta onoga što studenti traže i što se od njih može čuti, mislim da im je univerzitet zaparao džemper, jer se separatno dogovorio. Vlast sad očekuje da se nastavi školska godina", rekao je Gajić za Kurir TV.

Na tragu onoga što je radio Ćuta kad je za političkog neprijatelja odredio "Rio Tinto" i razvojnu šansu Srbije da na litijumu ugrabi kompatibilnu prednost u globalnom poretku, studenti u blokadi targetirali su - ekonomiju. To samo po sebi nema nimalo smisla, jer se ovom blokadom kritičnih magistralnih pravaca stvara šteta upravo ekonomskom razvoju zemlje, ugrožava se transport robe, onemogućava kretanje ljudi i odlazak na posao, kvari se investiciona klima... Od studentske pobune za pravedniju Srbiju s početka protesta došlo se do nametanja jednog rušilačkog koncepta koji s principima njihove borbe nema ama baš nikakve veze.

Nikad neiskrenije nisu delovali studentski pozivi da se stvari vrate u institucije nego što deluju danas, kad se pobunjeni studentski pokret sveo na organizovanje akcija koje sve direktnije udaraju na našu, vašu, pa i njihovu ekonomiju.

Ozbiljna šteta

Stručnjak za menadžment u javnom sektoru Mihajlo Rabrenović objasnio je za Kurir TV koliko ozbiljne štete proizvode blokade magistralnih pravaca.

mihajlo-rabrenovic.jpg
Mihajlo Rabrenović Foto: Kurir Televizija

"Svaka blokada magistralnih puteva je značajan udarac na ekonomiju. To usporava protok robe i ljudi. Mnoga preduzeća zavise od redovnih isporuka, građani treba da putuju do svojih radnih mesta... Sve to vrlo loše utiče. Veliki deo građana, pa čak i oni koji su smatrali da su studentski zahtevi opravdani, pitaju se da li ti studenti hoće da im ukinu radna mesta. S druge strane, investicije su vrlo osetljiva tematika, jer investitori, ukoliko vide da u nekoj zemlji ne mogu normalno da posluju, oni biraju neku drugu destinaciju. Dakle, ako se to zaista bude ozbiljno sprovodilo, moglo bi da dovede do gubitaka u privredi, a onda ne razumem kako će moći da se ispuni zahtev o smanjenju školarina i povećanju plata. Nekako je to sve jedno s drugim u suprotnosti. Ovo je kap koja je prelila čašu i pravi duboke podele u društvu. Ostaće ti studenti sami, izgubiće godinu, a nanosiće se šteta onima od kojih ovo društvo živi. Trebalo bi energiju uložiti u prilagođavanje zemlje novim podelama u svetu i pronalaženje što bolje pozicije za Srbiju, ali nekome i u zemlji i van nje ne odgovara ekonomski jaka i prosperitetna Srbija", upozorava Rabrenović.

Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost kaže za Kurir da su neskriveni udari na ekonomiju posebno opasni.

Screenshot_11.jpg
Srđan Barac Foto: Kurir Televizija

"Veliki politički problem postaje to što se konstantno stvara klima da je politički poželjno, a svakako dozvoljeno da se blokira država, da se blokiraju institucije naše države i da se blokiraju građani u vršenju svojih svakodnevnih obaveza. Ono što je dodatno opasno jeste namera da se neskriveno udara na ekonomske potencijale naše države i na taj način direktno ugrožava njena budućnost", naglašava Barac.

 Kurir Politika