Slušaj vest

Građanske inicijative se u javnosti predstavljaju kao organizacija koja se bavi demokratijom i nenasiljem, ali na svom zvaničnom sajtu imaju ni manje ni više nego "Vodič za proteste", sa detaljnim uputstvima kako se organizuju i sprovode protesti, kako se blokiraju saobraćajnice, postupa prema policiji i izbegavaju sankcije, ali i kako se vodi postupak u slučaju lišavanja slobode.

Postavlja se logično pitanje da li je ovo rad jedne nevladine organizacije ili operativni priručnik za politički aktivizam i destabilizaciju.

Detaljna uputstva za proteste

U podmeniju zvaničnog sajta Građanskih inicijativa nalaze se tekstovi i uputstva sa naslovima poput: Kako da prijavim skup; Zabrana skupa; Bezbednosne obaveze organizatora; Šta smeš, a šta ne: Blokada; Šta smeš, a šta ne: prljanje, oštećivanje i uništavanje imovine; Šta smeš, a šta ne: Pirotehnika; Policija: legitimacija, primena sile, pritvor, zadržavanje; Kako se žaliti u prekršajnom postupku; Snimanje policije...

Ovakav sadržaj prevazilazi puko informisanje građana o njihovim pravima i ulazi u zonu operativne, logističke i taktičke podrške politički obojenim protestnim aktivnostima.

vodič za proteste 2.jpg
Vodič za proteste na sajtu Građanskih inicijativa Foto: Printscreen

Posebno je indikativno to što se u statutu Građanskih inicijativa, u članu 2, koji definiše ciljeve udruženja, ne može jasno prepoznati mandat za ovakvu vrstu delovanja. Ciljevi definisani statutom, između ostalog, jesu sledeći: demokratizacija i dobro upravljanje; ljudska prava, dijalog, tolerancija i nenasilno rešavanje sukoba; obrazovanje građana o institutima demokratije; multikulturalnost, mladi, socijalna inkluzija; evropske integracije...

Dakle, nigde se ni eksplicitno niti implicitno ne pominju organizovanje ili podsticanje protesta, izrada vodiča za blokade i masovna okupljanja, kao ni pravnotaktička obuka za sukobe sa policijom!

Iako se sve formalno može podvesti pod "informisanje građana o pravima", stručnjaci za civilni sektor upozoravaju da kada neka NVO sistematski, kontinuirano i ciljano proizvodi sadržaj koji podstiče masovne proteste, uz stalne medijske nastupe svojih predstavnika sa politički obojenim porukama, tada više ne možemo da govorimo o neutralnom akteru koji deluje u polju civilnog društva.

A u slučaju delovanja Građanskih inicijativa previše je dokaza da je reč o parapolitičkom delovanju i aktivizmu, a ne o dobronamernom radu organizacije koja se predstavlja da dolazi iz civilnog sektora.

vodic za proteste.jpg
Foto: Printscreen

U praksi, ovakav model delovanja ima za cilj da motiviše građane za izlazak na ulice, priprema učesnike protesta za sukob sa institucijama, relativizuje zakonske odredbe i autoritet države i stvara infrastrukturu za dugotrajne i destabilizujuće proteste. Drugim rečima, ne samo da se objašnjavaju prava građanima već se aktivno podstiču na masovne politički obojene proteste i gradi protestna mašinerija.

Pitanja bez odgovora: Građanske inicijative ćute i o "Vodiču za proteste"

Iz Građanskih inicijativa ni ovoga puta nismo dobili odgovore na pitanja o njihovom radu. Između ostalog, pitali smo ovu organizaciju da objasni na osnovu kog člana statuta je pokrenut "Vodič za proteste", koji se nalazi na njenom zvaničnom sajtu, s obzirom na to da se organizovanje i logistička podrška protestima ne pominju među ciljevima i oblicima delovanja udruženja. Bez odgovora su ostala i naša pitanja o tome ko je autor "Vodiča za proteste", kako je on nastao i sa kakvim ciljem je postavljen na sajt Građanskih inicijativa. Takođe, nisu odgovorili na pitanje da li su izrada i održavanje ovog vodiča finansirani donatorskim sredstvima, tj. čije donacije su u tome korišćene.

Kurir je u prethodnom tekstu pisao o ulozi Građanskih inicijativa u procesu izbora članova za Savet REM, odnosno o njihovom projektu REMont, koji je imao direktan uticaj na pomenuti proces.
Do zaključenja ovog izdanja nismo dobili odgovore na pitanja ko je finansirao projekat, kolika sredstva su uložena, koji su konkretni ciljevi projekta i po kojim kriterijumima su ocenjivani kandidati i njihova politička podobnost. Ostali smo bez odgovora i na pitanja: koje su tačno organizacije predstavljali, na osnovu kog formalnog ili neformalnog procesa su Građanske inicijative izabrane da ih zastupaju, ko je definisao stavove i ciljeve koje su zastupali tokom pregovora, koliko su same organizacije, ovlašćeni pregovarači, imali stvarnu autonomiju u procesu predlaganja kandidata, kao i to da li su uopšte participirali u pregovorima ili su Građanske inicijative govorile u njihovo ime.

Pod maskom NVO

Kada se ovom "Vodiču za proteste" dodaju česti politički intonirani medijski nastupi, otvorena podrška opozicionim narativima i stalni pokušaji delegitimizacije institucija države, nameće se zaključak da Građanske inicijative funkcionišu kao parapolitički akter, ali bez odgovornosti koju imaju političke stranke. Za razliku od političkih partija, Građanske inicijative ne izlaze na izbore, ne polažu račune biračima, ne podležu političkoj kontroli, ali aktivno učestvuju u političkom životu zemlje.

Ključno pitanje za javnost i donatore Građanskih inicijativa i njoj sličnih organizacija jeste da li je u redu da se organizacija registrovana kao nevladina, uz donatorska sredstva namenjena društvenom aktivizmu, faktički bavi političkim delovanjem.

Ništa manje važno nije ni pitanje koje se tiče postavljanja jasne granice između zaštite prava građana i otvorenog agitovanja za rušenje legitimno izabrane vlasti. Takođe, postavlja se i pitanje da li ovaj slučaj predstavlja tipski primer i model zloupotrebe forme NVO za prikriveno ostvarivanje političkih ciljeva.

Građani Srbije imaju prvo da znaju ko ih poziva na ulice, s kojim ciljem i pod kojim pravnim i finansijskim okvirom.

Jedno je, međutim, sigurno - "Vodič za proteste" teško se može uklopiti u priču o dijalogu, toleranciji i nenasilju koje, navodno, u svom delovanju promovišu Građanske inicijative.

Kurir Politika