NE UBIJAJU ZEMLJOTRESI, VEĆ ZGRADE I KORUPCIJA Ovako seizmolozi govore o katastrofama! Sve o najsmrtonosnijim potresima na svetu
Foto: Profimedia

specijal

NE UBIJAJU ZEMLJOTRESI, VEĆ ZGRADE I KORUPCIJA Ovako seizmolozi govore o katastrofama! Sve o najsmrtonosnijim potresima na svetu

Specijal -

Razorni zemljotresi od 7,8 i 7,5 stepeni Rihterove skale u ponedeljak su pogodili provinciju Gazijantep u Turskoj i ubili više od 22.000 ljudi u Turskoj i Siriji.

Borba za živote zarobljenih u ruševinama i dalje traje, pa ova stravična brojka može biti i mnogo veća. Međutim, iako je tragedija koja je pogodila Tursku i Siriju ogromna, ovaj zemljotres nije najsmrtonosniji i najsnažniji koji je pogodio ni svet, a ni Bliski istok.

UDAR U ČILEU

Najsnažniji zemljotres koji je zabeležen bio je potres kod Valdivije u Čileu 22. maja 1960. godine. Taj zemljotres imao je magnitudu od 9,5 stepeni po Rihterovoj skali, dogodio se u 15.11 po lokalnom vremenu i trajao je skoro 10 minuta. Iako je izazvao cunami i klizišta, a imao i mnogo dodatnih potresa, zbog slabije naseljenosti tih oblasti ovaj udar je ubio, prema najčešćim proračunima, 1.655 ljudi.

S druge strane, skoro dva i po stepena slabiji zemljotres (sedam stepeni po Rihteru) pogodio je Port o Prens na Haitiju 12. januara 2010. i, prema zvaničnim procenama, odneo je čak 316.000 života.

Zemljotresi
foto: Kurir prelom

- Istorija pokazuje da su veliki zemljotresi često bili veoma važni za opadanje, krah i ponovno rođenje društava. Primera radi, San Francisko i Tokio su se relativno brzo oporavili nakon katastrofalnih zemljotresa početkom 20. veka. U poređenju s njima, efekti dva velika zemljotresa u 2010. godini (oba slabija od onih u San Francisku 1906. i Tokiju 1923) bili su veoma različiti. Jedan od njih, magnitude 7,1 stepen, pogodio je Novi Zeland, 25 kilometara od grada Krajstčerča, i nije imao nijednu žrtvu. Drugi, magnitude sedam stepeni, pogodio je Haiti, 25 kilometara od Port o Prensa, i odneo je između 85.000 i 316.000 života (veći broj predstavlja procenu vlade). Jedan od glavnih razloga za neverovatnu razliku u broju žrtava predstavlja ojačana konstrukcija zgrada na Novom Zelandu u odnosu na obične zgrade na Haitiju, što ukazuje na veoma različit stepen političkog, ekonomskog, tehnološkog i naučnog razvoja u dve zemlje - piše Endru Robinson u knjizi "Događaji koji potresaju Zemlju: Zemljotresi, nacije i civilizacija".

PROGNOZE

Kako navodi, zemljotres na Haitiju, jednoj od najsiromašnijih država na svetu, predstavlja najekstremniji primer katastrofe.

- Ogroman broj žrtava, preko 300.000, po procenama vlade Haitija, zastrašujući je. Procenjeno je da direktan gubitak zbog srušenih zgrada iznosi osam milijardi dolara, a samo 2,5 odsto zgrada bilo je osigurano - navodi Anselm Smolka iz Minhenske osiguravajuće kompanije. - Zemlja je bila preplavljena kapitalom donora, ali na kraju su svi pokušaji da se organizuju akcije za hitnu pomoć i obnovu funkcionalne javne administracije propali - napisao je Smolka. To je još sramnije ako se ima u vidu da seizmolozi upozoravaju da su takvi zemljotresi vrlo mogući u tom delu sveta. U stvari, zemljotres na Haitiju predviđan je u seizmološkim naučnim radovima još 2008, posle pet godina skupljanja podataka GPS pokazalo se da je sve veći stres na malo poznatom rasedu Enrikiljo - Plantan garden, koji prolazi kraj južnog dela ostrva na kome se Haiti i Dominikanska Republika nalaze. Vlada Haitija nije uradila ništa da se za mogući zemljotres pripremi jer predviđanje zemljotresa jeste veoma problematično bilo gde u svetu. "Zemljotresi ne ubijaju ljude, zgrade ih ubijaju." Ova izreka bila je popularna među seizmolozima otkako ju je 1968. iskoristio Nikolas Ambrasez. Upravo on i njegov kolega Rodžer Bilam su 2011, na prvu godišnjicu zemljotresa na Haitiju, napisali članak s naslovom "Korupcija ubija". U Port o Prensu broj mrtvih je bio ogroman zato što su se mnoge zgrade odmah srušile jer su noseći stubovi pravljeni od lošeg materijala i bez ojačanja. Čak 83 odsto smrtnih slučajeva zbog rušenja zgrada u zemljotresima od 1980. do 2010. desio se u zemljama koje su izuzetno korumpirane, pokazuju njihovi podaci. Kako je seizmolog Rodžer Muson napisao, "možeš da podmitiš građevinskog inspektora, ali ne možeš da podmitiš zemljotres", piše Robinson.

DVADESET SEKUNDI

Drugi najsmrtonosniji zemljotres dogodio se u Tangšanu, u Kini, u 3.42 ujutru 28. jula 1976. godine. Tada je, prema zvaničnim procenama, poginulo 242.769 ljudi.

- Zemljotres 1976. osramotio je komunistički režim koji je odbio pomoć stranaca. Pogođeno je oko 1,6 miliona stanovnika gusto naseljenog industrijskog grada Tangšan, oko 150 kilometara od Pekinga. Tangšan je mesto najvećeg kineskog rudnika uglja, a mnogi džinovski dimnjaci u gradu nosili su poruku Mao Cedunga: "Pripremimo se za rat i prirodne katastrofe". Bila je to godina Zmaja, za koju mnogi veruju da je nesrećna. U januaru je preminuo Džou Enlaj, najstariji komunistički državnik. Šest meseci kasnije dešavale su se čudne stvari - voda u bunarima je opadala i skakala, gas je izletao iz njih, životinje su bile nemirne, kokoške su odbijale da jedu, psi su stalno lajali, a zlatne ribice su iskakale iz akvarijuma. Onda se dogodilo ujutru 28. jula, Kinu je pogodio najgori zemljotres u poslednje četiri decenije. Epicentar je bio direktno ispod Tangšana i za samo 20 sekundi sve na površini od 50 kvadratnih kilometara bilo je pretvoreno u ruševine. Ljudi su bacani u vazduh, zgrade su se rušile, šine su se savijale, pojavili su se ogromni krateri u zemlji... Jedan preživeli rekao je da je "zemlja bila kao okean, sve se pomeralo" - piše Džon Vitington u knjizi "Katastrofalna istorija sveta".

Kako navodi, šest nedelja nakon katastrofe preminuo je Mao.

- Počela je borba za moć, a politički red je bio uzdrman. Tri godine su vlasti razmatrale šta da rade pre nego što je odlučeno da se grad obnovi. Bilo je potrebno 10 godina da novi grad sa širim ulicama i čvršćim zgradama bude izgrađen - navodi Vitington.

DESET MINUTA

Treći najsmrtonosniji zemljotres je onaj koji se dogodio pre 19 godina na Sumatri, u Indoneziji, a koji je odneo 227.899 života.

- Indijski potkontinent pretrpeo je velike gubitke kada se dogodio zemljotres na Sumatri 26. decembra 2004. Na prvi pogled, to zbunjuje jer se zemljotres dogodio daleko od Himalaja i Indije. Epicentar nije bio nigde na potkontinentu, već na indonezijskoj strani Indijskog okeana, više od 160 dana zapadno od ostrva Sumatra. Glavni razlog za taj uticaj na Indiju je veličina zemljotresa. Trajao je više od 10 minuta, što je rekordna dužina zemljotresa. Magnituda je bila samo malo manja od najsnažnijeg zemljotresa u Čileu 1960, što ga čini i trećim najsnažnijim zemljotresom u istoriji. Glavni razlog za tako veliki broj mrtvih je cunami koji je on izazvao - najviši talasi bili su visoki 34,9 metara - piše Endru Robinson.

Imajući u vidu brojke, samo dva zemljotresa u 21. veku, na Haitiju i u Indoneziji, odnela su više od 550.000 života.

Kurir.rs/Andrija Ivanović

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track