"Došao je u Ameriku sa pet centi, a postao milijarder" Pupin konačno dobija TV seriju, a evo šta je sve učinio za Srbiju
Posle više od pet godina priprema konačno je počelo snimanje serije o životu srpskog naučnika Mihajla Pupina, objavio je Kurir. Priča radnog naslova "Pupin"planirano je da ima 10 epizoda, a osim dobro poznatih izuma koje je ostavio čovečanstvu, ovo ostvarenje otkriva i njegova dostignuća manje poznata javnosti, a ključna za događaje koji menjanju svet. Autor scenarija i reditelj je Danilo Bećković koji stoji iza uspešnih filmova "Mali Budo", "Crnjanski" i "Jesen samuraja", serije "Senke nad Balkanom" i "Urgentni centar".
Pupina igra Dragan Mićanović, a njegovu majku, kako je ranije najavljeno, Branka Katić. Snimanje je trebalo da počne još pre dve godine, ali je bilo odloženo. Budžet serije ostao je 2.400.000 evra.
Mihajlo Pupin je rođen 9. oktobra 1854. godine u selu Idvor. Po odlasku u Ameriku promenio je svoje ime u Mihajlo Idvorski Pupin, čime je naglasio svoje poreklo. Imao je 25 godina kada je upisao Kolumbija koledž, a u džepu svega pet centi. Kasnije je napisao da za mladog čoveka uopšte nije nesreća da bude bez novca ako se odlučio da sam sebi krči put, pod uslovom da u sebi ima dovoljno snage da savlada sve teškoće sa kojima će se sukobiti. On je imao snage da prvih godina radi kao fizički radnik i paralelno uči engleski, grčki i latinski jezik. Na studijama je bio oslobođen plaćanja školarine zato što je bio primeran student.
Sa diplomom prvog akademskog stepena, Mihajlo Pupin odlazi na Kembridž, a potom je na Univerzitetu u Berlinu odbranio doktorsku disertaciju iz oblasti fizičke hemije. Na Kolumbiji je bio profesor četiri decenije.
Čuvena pisma između Pupina i Tesle
- Nisam ja došao u Ameriku kao pečalbar da zaradim pare. Ja sam krenuo u potragu za znanjem i znanje mi je donelo imanje, a ne obrnuto - govorio je naučnik.
Ceo imetak, a bio je milijarder, stavio je pod hipoteku da bi obezbedio sredstva za Srbiju u Prvom svetskom ratu. Njegovim novcem finansiran je proboj Solunskog fronta. U njegovu slavu srpska zastava se jedan jedini put vijorila na Beloj kući.
Osnovao je fondacije u Srbiji koje su pružale pomoć u školovanju i obrazovanju mladih, mnogobrojne zadužbine i udruženja. Pored 34 patenta, objavio je više desetina naučnih rasprava i autobiografiju, za koju je 1924. godine dobio Pulicerovu nagradu. Dobitnik je mnogih naučnih nagrada i medalja, bio je član Američke akademije nauka, Srpske kraljevske akademije i počasni doktor 18 univerziteta.
Video: Zadužbina Mihajla Pupina u Idvoru krije neverovatnu priču