BEČ - Iako je Austrija 2008. zabranila kredite u švajcarskim francima fizičkim licima koja ne primaju prihode u toj valuti, još 150.000 dužnika otplaćuje kredit u toj valuti i njima je, zbog odluke vlasti u Bernu, dug porastao za 4,5 milijardi evra.
Iako se broj dužnika smanjuje, Austrija i dalje ostaje država s najvećim opsegom kredita u CHF, koji je, prema podacima Nacionalne banke Austrije, krajem novembra iznosio 29,5 milijardi evra.
Austrijske financijske institucije godinama su upozoravale na opasnost dizanja kredita u stranim valutama. Financijska nadzorna ustanova (FMA) 2008. jasno se izjasnila da banke ne smeju da izdaju kredite denominirane u švajcarskim francima ako klijenti ne zarađuju u toj valuti.
Pritom, treba imati na umu da takva odluka nije pokrila celokupno stanovništvo Austrije jer je deo stanovnika u pokrajini Forarlberg na zapadu države, budući da radi u Švajcarskoj, redovna mesečna primanja dobijao u francima.
Banke su potom pokušavale da nagovore dužnike da konvertuju kredite iz franaka u evre. Konverzijom kredita opseg je smanjen za 45 posto i u proteklih sedam godina je oko 120.000 kredita u francima prebačeno u evre. Deo dužnika ipak nije prihvatio tu mogućnost i opirao se konverziji.
S jedne strane na to je uticala krovna organizacija za zaštitu potrošača. Jasno su se izjasnili da su protiv agitacije banaka, protiveći se tome da banke nagovaraju klijente na konverziju kredita. Dužnicima su savetovali da ne prenagljuju, da je svaki slučaj različit i da nije moguće jednim potezom pera rešiti problem. Dužnicima su preporučili da kontaktiraju s nezavisnim savetnicima i da pri odluci o mogućoj konverziji kredita u obzir uzmu individualne parametre, poput datuma dizanja kredita, roka otplate...
S druge strane, dužnici nisu odmah pohrlili da konvertuju kredite u evre i zbog viših kamatnih stopa. Osim presude Vrhovnog suda 2013. kojom je ugovor klijentkinje s bankom za kreditiranje u švajcarskim francima proglasio ništavim jer je financijska savetnica klijentkinju nagovorila da kredit iz domaće prebaci u stranu valutu, nije bilo većih pravnih ili financijskih akcija.
Zasad se ne govori o intervenciji države, ali financijski stručnjaci kažu da ona nije ni potrebna. Ova situacija ne doživljava kriznom jer je trenutak istine za sve kredite još daleko, vrhunac isplate glavnice očekuje se od 2018. do 2020. godine.
(Večernji list)
