INTERESOVANJE PUBLIKE ZA 21. BEOGRADSKI FESTIVAL IGRE NADMAŠILO SVA OČEKIVANJA
Foto: Dušan Vukić

INTERESOVANJE PUBLIKE ZA 21. BEOGRADSKI FESTIVAL IGRE NADMAŠILO SVA OČEKIVANJA

Zabava -

Nakon više od mesec dana trajanja i 34 odigrane predstave, završena je dvadesetprva edicija Beogradskog festivala igre

Dvadesetprvo izdanje Beogradskog festivala igre u potpunosti je opravdalo slogan „Savršene različitosti”, predstavljanjem najraznovrsnijih žanrova savremene igre, uz potvrdu da su dve decenije brižljivog negovanja publike donele rezultate – 34 izvođenja na 10 različitih scena i lokacija - bila su unapred rasprodata!

Beogradski festival igre
foto: Dušan Vukić

Nezapamćeno interesovanje gledalaca za sve predstave, od kamernih do pravih „blokbaster” komada, u tri grada gde se festival održavao (Beograd, Novi Sad, Subotica), nedvosmisleno govori o tome da je srpska publika prigrlila savremenu igru i prestižnu činjenicu da se najnovija i najhvaljenija koreografska ostvarenja za kojima u svetu vlada pomama – mogu otkrivati „kod kuće“.

Beogradski festival igre
foto: Dušan Vukić

Podsetimo, od 7. marta do 10. aprila nastupilo je 18 kompanija iz 12 zemalja, od Amerike i Kanade do Kine, Evrope i Australije... Festival je pratilo skoro 17.000 gledalaca, a među publikom su bili i brojni novinari i kritičari, direktori festivala i pozorišnih kuća iz inostranstva.

Već na samom početku, svetska zvezda Joan Buržoa, svojim komadima u Bioskopu Balkan, izvedenim pod nazivom „Neuhvatljiva tačka odlaganja”, poput kovitlaca je „oborio s nogu” gledaoce i pružio zapanjujuću festivalsku uvertiru.

Beogradski festival igre
foto: Dušan Vukić

Na svečanom otvaranju u novosadskom Srpskom narodnom pozorištu svedočili smo jednako senzacionalnim, kolosalnim komadima dvoje vodećih koreografa današnjice, Damjana Žalea (Proklizavanje) i Šaron Ejal (SAABA), u izvođenju Kompanije igre Opere Geteborga.

U Novom Sadu se dogodila i međunarodna premijera komada „Skupština”, nove kreacije slavne Kristal Pajt. Njena virtuozna vankuverska trupa Kidd Pivot je evropsku turneju ovog fantastičnog hibrida pozorišta i savremene igre otpočela upravo na Beogradskom festivalu igre, a nastavila u Londonu, Parizu, Cirihu i Luganu, kuda ih je vodio dalji put. Naša publika je među prvima pogledala i predstavu „Lutak” Sofije Napi, inspirisanu Kalodijevom originalnom pričom o Pinokiju, a u izvođenju trupe Komoko iz Firence.

Beogradski festival igre
foto: Dušan Vukić

Pravi vizuelni spektakl priredio je sastav Dewey Dell iz Čezene, izvedbom „Posvećenja proleća” Teodore Kasteluči na muziku Igora Stravinskog, koja je oduševila publiku beogradskog Pozorišta Duško Radović i Narodnog pozorišta u Subotici.

Publika je uživala i u nepretencioznim i nežnim komadima MM kompanije igre iz Ređo Emilije, „Elegiji” Enrika Morelija i „Baladi” Maura Bigoncetija, izvedenim u Pozorištu na Terazijama, gde su, nekoliko dana kasnije, nastupili neustrašivi igrači Kompanije Ervea Kubija iz Kana, u predstavi „Sol Invictus”.

Beogradski festival igre
foto: Dušan Vukić

Akrobate novog cirkusa iz Adelejda, okupljene pod imenom „Gravitacija i ostali mitovi”, zaista su prkosili gravitaciji svojim vratolomijama u Bioskopu Balkan, dok su njihovi sunarodnici iz Sidnejske kompanije igre ostavili neizbrisiv utisak komadom „ab [intra]” Rafaela Bonačele izvedenim dva puta u beogradskom Narodnom pozorištu.

Rame uz rame sa koreografskim zvezdama i stvaraocima čija su dela već ušla u antologiju savremene igre, Beogradski festival igre je predstavio i radove mladih, ženskih autora – Une Doerti iz Belfasta („Mornarsko plavo”) i Jue Jin iz Šangaja, koja je hrabro pokrenula sopstvenu trupu u Njujorku („Žamor” i „Kroz pukotinu zraka”).

Beogradski festival igre
foto: Dušan Vukić

Među zvezdama ovogodišnjeg festivala bila je svakako Aurelija Tijere Čaplin, unuka slavnog Čarlija Čaplina. Ona je, sa Džejmijem Martinezom, odigrala komad „Zvona i čini” u prepunom Jugoslovenskom dramskom pozorištu. Bio je to nesvakidašnji događaj za Beogradski festival igre, ali i za Beograd. Pravi mozaik različitih žanrova i formi, od slepstika i vodvilja do estetike nemog filma koji je proslavio Čarlija Čaplina.

Ove godine festival je prvi put predstavio i pantomimu. Radim Vizvari, najpoznatiji pantomimičar današnjice, odigrao je u Bitef teatru svoj „Solo”, u kojem je ilustrovao deset razvojnih etapa ove umetnosti. Na istom mestu Izraelac Majkl Getman je, u svom solu „Najvažnije stvari”, izmamio i poneku suzu u publici. Getmanov sunarodnik, legendarni Emanuel Gat, svojim čudesnim komadom „Utopija” za trupu iz Valete, spustio je zavesu na 21. Beogradski festival igre.

1 / 13 Foto: Dušan Vukić

Ambiciozna edicija, koja je trajala više od mesec dana, nije ostavila tragove zamora kod gledalaca. Naprotiv. Od prvog do poslednjeg izvođenja interesovanje nije jenjavalo i tražila se karta više. Umetnici su ispraćeni ovacijama publike koja je uživala u vrhunskoj i raznovrsnoj selekciji onoga što svetska scena ima da ponudi.

Promo

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track