Panik taster aktiviran, trag izgubljen: Šta je sve pošlo po zlu u nesreći kod Međuvršja
Automobil u kojem su poginule dve osobe kod Međuvršja pronađen je tek danima kasnije. Profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu Boris Antić objasnio je kako funkcioniše panik taster koji mora da se nalazi u automobilima i zašto automobil nije ranije pronađen. Direktor Centra za nestalu i zlostavljanu decu Igor Jurić ističe koliko je važno blagovremeno prepoznati opravdan nestanak i odmah pokrenuti potragu.
Saobraćajna nesreća u kojoj su poginule dve osobe kod Međuvršja, Ana Radović (20) sa Zlatibora i njen prijatelj Aleksandar Masalušić (37), otvorila je pitanja kako funkcioniše potraga za punoletnim osobama i koliko je efikasan panik taster u automobilima.
Profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu Boris Antić kaže da sva vozila od 2018. godine moraju da budu opremljena panik tasterom koji se fizički pritiska od strane onih u vozilu.
- Savremenija vozila, a mislim da je to bio slučaj i sa ovim automobilom, su imala mogućnost automatskog poziva - kaže Antić za RTS pojašnjavajući da se taj poziv preusmerava na 192.
Niz nesrećnih okolnosti
Profesor objašnjava da bi tada sve nadležne službe trebalo da započnu potragu za vozilom pri čemu se pozicija automobila dobija na osnovu GPS-a. Antić kaže da danima niko nije primetio vozilo je zbog nižeg nivoa terena gde se nesreća dogodila.
- Ovde bi u pomoć mogli da pristupe helikopteri, neki dronovi, termovizijske kamere i na taj način bi ovaj automobil bio veoma jednostavno pronađen - tvrdi profesor Saobraćajnog fakulteta.
Antić kaže da je krivina deonice puta kod Međuvršja, gde se dogodila nesreća, blaga i da taj deo puta nije bio opasan. Profesor ipak objašnjava da je problem bila zaštitna ograda koja je bila oštećena te da ne bi došlo do ovakvih posledica da nije bila deformisana.
Direktor Centra za nestalu i zlostavljanu decu Igor Jurić kaže da je bio u kontaktu sa ocem devojke koja je poginula u Međuvršju u saobraćajnoj nesreći.
- Otac je sumnjao, naravno, bio je već na neki način uspaničen što se ćerka ne javlja, ali znate kako, i on je nekako računao, da li je ona u tom momentu izgubila telefon, zašto se ne javlja, da li će se javiti kad stigne… Na žalost, u ovom slučaju je potpuno drugi razlog nestanka - kaže Jurić za RTS.
Potraga za punoletnim osobama
Jurić kaže da je važno da porodice poznaju odnose među ukućanima prilikom nestanka punoletne osobe. Ističe da je teško proceniti, pogotovo ako su neki narušeni odnosi u porodici, da li je neka odrasla osoba zaista nestala ili je izgubila telefon ili neće da se jave i slično. Ključno je da ako postoji sumnja da je nestanak opravdan, da tada ne sme da se kasni sa prijavom.
- Bitno je znati poslednje korake same nestale osobe, eventualno druge neke detalje koje bi pomogli policiji da što pre krenu u potragu i da pronađu nestalu osobu - kaže Jurić.
"Policija ne mora da čeka 24 sata od nestanka punoletne osobe"
U vezi sa uvreženim narativom da kako bi se prijavio nestank punoletne osobe mora da prođe 24 sata, Jurić kaže da policija ima mogućnost da po svom nahođenju krene u potragu. Po prijavi policija prikuplja sve činjenice koje vi kao svedok nestanka imate.
- Policija će tražiti od vas gde je zadnji put osoba viđena, koje su činjenice, kako je bila obučena, da li sumnjamo i zbog čega sumnjamo da je taj nestanak opravdan - kaže Jurić.
Objašnjava da policija prikuplja i dodatne informacije sa terena, obaveštava sve službenike, pogotovo u regionu gde je osoba nestala te da su već na neki način u potrazi za nestalim licem. Prošle godine prijavljeno je oko 1.700 nestanaka odraslih lica, što ocenjuje kao vrlo veliki broj.
Najčešći broj odraslih lica koji nestaju su zapravo dementne osobe, bolesne osobe.
U vezi sa potragom za nestalim posredstvom društvenih mreža sa apelom da se ljudi jave ukoliko su ih videli Jurić kaže da je tako moguće narušiti potragu policije koja bi usledila ako se dele pogrešne informacije.
- Sa druge strane, zaista, kada se hvatate za slamku, vi onda koristite sve što je u vašoj moći. I onda koristite najčešće društvene mreže. Društvene mreže jesu jedan ozbiljan alat - kaže Jurić.
"Potreban javni registar nestalih osoba"
Ističe da je inicijativa Centra za nestalu i zlostavljanu decu da se uspostavi javni registar nestalih osoba.
- Tada bi, kada se pojavi u tom registru nestala osoba, vi bi imali adekvatne, konkretne i istinite podatke koje bi se delile na mrežama i koje bi bile koordinisane iz samog Ministarstva unutrašnjih poslova - predstavlja ideju Jurić.
Kurir.rs/ RTS