JEDAN BALKAN - JEDAN PAKET: Da li je grupni prijem zemalja u EU moguć u praksi?
Odluka Francuske da blokira zatvaranje dva pregovaračka poglavlja Crnoj Gori, iako važi za najnaprednijeg kandidata iz regiona za članstvo u Evropskoj uniji, ponovo je otvorila pitanje efikasnosti individualnog pristupa proširenju EU. U trenutku kada svaka država Zapadnog Balkana ima specifične političke i institucionalne probleme, predlog predsednika Srbije Aleksandra Vučića da region u EU uđe u paketu dobija novu težinu - kao mogući izlaz iz začaranog kruga usporavanja.
Francuska rampa Crnoj Gori - pa čak i ukoliko ona u utorak na ministarskom nivou bude promenjena - pokazala je da individualni kriterijumi ne funkcionišu kao efikasan mehanizam proširenja, jer odluke EU više nisu isključivo tehničke, već i političke. U tom kontekstu Vučićev predlog o zajedničkom ulasku Zapadnog Balkana u EU može se čitati kao pragmatičan odgovor na realnost, a ne kao odustajanje od reformi.
Za i protiv
Podsećamo, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je svoju ideju o jedinstvenom paketu članstva - zajedničkom prijemu zemalja Zapadnog Balkana u EU - predstavio u Briselu, na večeri s predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i evropskim zvaničnicima. Na sastanku su ga, kako je rekao, kada je izneo tu ideju, saslušali kao pristojni ljudi.
"Predložio sam nešto što mislim da je odgovorno i mudro, jer ako razmišljate samo o sebi i ne vidite komšiju kom ne ide najbolje, nema napredovanja. Ja sam govorio to iz racionalnih razloga, ne iz iracionalnih ili političkih, ne zato što će neko pre nas da bude, nego zbog toga što mislim da je to najbolje rešenje. Predložio sam da imamo otvorene granice, to bi olakšalo stanovnicima balkanskih zemalja da prelaze granice. Nisam rekao da mi svi čekamo zajedno, nego da svi mi na vreme ili pre vremena budemo deo EU. Zašto je to nekome zasmetalo? Zašto neko treba da bude, a neko ne treba da bude?", upitao je Vučić.
Ova izjava otvorila je široku raspravu o tome koliko je takav koncept realan, da li ima istorijski presedan i kako se uklapa u dugogodišnju praksu proširenja Unije.
S jedne strane, Zapadni Balkan bi prestao da bude niz pojedinačnih slučajeva, a postao jedinstveno evropsko pitanje, a Evropska unija bi prijemom zemalja Balkana u paketu istovremeno rešila bezbednosno, geopolitičko i institucionalno pitanje regiona. S druge stoji bojazan da li bi kolektivni ulazak mogao sniziti standarde i nagraditi države koje sporije sprovode reforme.
Ideja ima smisla
Evropska unija i dalje insistira na individualnim pregovorima, ispunjavanju kriterijuma i postepenom približavanju kako bi proširenje ostalo kredibilno i održivo. Ova osnovna pravila pristupanja EU bez saglasnosti svih država članica i bez ispunjavanja svih kriterijuma Brisel ne može promeniti. EU jeste više puta primala veći broj zemalja istovremeno, ali uvek kao rezultat njihovog zasebnog napretka i ispunjavanja kriterijuma.
Koliko ovi slučajevi grupnog prijema sada daju nadu u moguću realizaciju jedinstvenog paketa članstva, pitali smo sagovornike Kurira.
Prema oceni diplomate Zorana Milivojevića, ideja o grupnom ulasku Zapadnog Balkana ima smisla.
"Predsednik Vučić izneo je jednu racionalnu ideju. Postoje tri argumenta koja daju za pravo takvoj jednoj ideji. Prvo - vraća se geopolitika i političko odlučivanje, a ne na osnovu standarda i normi. Dakle vraća se formula koja je svojevremeno primenjena na Rumuniju i Bugarsku - da geopolitički razlozi budu motivi za politiku proširenja. Drugi argument - što se iskače iz onoga što su norme i standardi koje EU primenjuje iz prostog razloga što se uzimaju u obzir i države koje imaju problem s funckionisanjem institucija, na primer Ukrajina, koja je u ratnom stanju. Dakle, geopolitika i vlada daje prednost u odnosu na kriterijume za proširenje, uključujući i pitanje teritorija, dakle vraćanje na kiparski model s mogućnošću prijema država koje imaju problem teritorija, kao što je Srbija, a Ukrajina i Moldavija imaju direktan problem teritorije. Treći argument, za koji mislim da je veoma važan, a to je interes EU da integriše ovaj prostor pre velikog raspleta oko Ukrajine, da se ta priča završi, jer Zapad ovaj prostor vidi u svojoj sferi interesa - kaže Milivojević.
On dodaje da je prostor Zapadnog Balkana svakako bolje pripremljen nego što je to svojevremeno bio slučaj s Rumunijom i Bugarskom.
"Srbija je daleko odmakla u ekonomskoj sferi, najbolje stoji. Ta ideja ima smisla i u političkom i ekonomskom i svakom drugom smislu. Treba podsetiti da su Rumunija i Bugarska bile manje spremne nego ove države sad, drugo, to je duplo manje stanovnika, duplo manje opterećenja, tu je prisutan i NATO, Severna Makedonija, Albanija, CG su članice... Postoje pretpostavke da se to aktivno tretira i da se interes EU realizuje na jedan najracionalniji način", ocenjuje Milivojević.
Mislio sam de će to biti SRB i CG
Profesor Slobodan Zečević, direktor Instituta za evropske studije, smatra da bi u političkom i ekonomskom smislu bilo dobro da region bude u EU zajedno.
"To bi poboljšalo ekonomske odnose, spustilo političke tenzije, imalo bi dobar aspekat. Bilo je nekih primera da dve ili nekoliko država bude primljeno zajedno, ali to je bilo posle dugih zajedničkih priprema u paru, kao na primer Španija i Portugal. Ja sam mislio da će to biti Srbija i Crna Gora od 2018. pa nadalje, onda je na kraju Srbija stavljena na drugi kolosek, a ubačena je Albanija. Malo me je potez Francuske iznenadio u vezi s Crnom Gorom, a sigurno ima svoje dobre razloge zašto je to uradila. Da li iza toga stoji politički razlog koji govori o tome da Francuska želi da i mi budemo primljeni u tom paketu, to sada ne možemo da znamo", zaključuje Zečević za Kurir.
Kurir Politika/M. Crnogorac - S. Marjanović