Ove godine se navršava 19 godina otkako je u vojnoj vazdušnoj bazi Rajt Paterson kod Dejtona, u američkoj državi Ohajo, parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum.Pravni akt sporazumnog karaktera donet je da bi se zvanično prekinuo rat u Bosni i Hercegovini (1992 - 1995) i naročito se bavio budućim upravnim i ustavnim uređenjem.
O početku rata na prostoru bivše SFRJ ima različitih gledišta i tumačenja. Naravno, u zavisnosti koju stranu pitate. Ipak trebalo bi napomenuti da se dešavalo da nečije svedočenje o tim ratnim sukobima izazove pravu buru reakcija.
Jedno od takvih je svakako i svedočenje prvog Tuđmanovog ministra policije Josipa Boljkovca koji je u intervjuu za dnevni list "Vesti“,rekao je kako je Hrvatska 1991. planski napala Srbe u Hrvatskoj i namerno izazvala rat.
Boljkovac tvrdi i da su se Tuđman i Milošević tokom celog rata dogovarali i donosili odluke zajedno.
"Glavaš me za vreme svedočenja optužio da sam ga proganjao zbog rušenja mosta na reci Dravi u Osijeku. On je rekao da je most srušio da bi se grad zaštitio od tenkova JNA, a ja sam rekao da je JNA u tom trenutku bila regularna vojska jedne međunarodno priznate države, a Hrvatska, koja tada još nije bila priznata, deo Jugoslavije„, rekao je tada Boljkovac i dodao kako su njegova svedočenja na suđenju Glavašu bila cenzurisana.Na pitanje novinara ko je zapravo započeo rat, Boljkovac iznenađujuće odgovara:
"Prvi su napadnuti Srbi. Napadnuta je Jugoslavija, a ne Hrvatska!. Šušak, Glavaš i Vice Vukojević napali su Borovo Selo kako bi isprovocirali rat„.Dalje nastavlja kako je rat zapravo bio posledica dogovora između Miloševića i Tuđmana o podeli BiH i razmeni stanovništva kroz etničko čišćenje."Tuđman je Miloševiću prepustio Bosansku Posavinu, a Milošević njemu pomogao da se reši Srba u Krajini.Imam materijalne dokaze da je bivši general JNA i kasnije general hrvatske vojske Milivoj Petković organizivao povlačenje Hrvata iz Bosanske Posavine", tvrdio je Boljkovac.Na pitanje o eventualnim dokazima dogovora Tuđmana i Miloševića, Boljkovac odgovara kako mu je jednom prilikom, kada je doneo naredbu o hapšenju ubica šefa policije u Osijeku Josipa Rajhl Kira, Tuđman rekao kako i Milošević misli da on više ne bi smeo biti na čelu MUP-a. Kao drugi dokaz navodi da je Tuđmanov bliski saradnik, Hrvoje Šarinić tokom rata kod Miloševića bio najmanje 40 puta.Dalje optužuje Tuđmana da je njegov cilj bio rat po svaku cenu.
"Prema njegovoj ideji, Srbi su trebali nestati iz Hrvatske, a ubistvo Kira naređeno je od samog vrha države„, govori Boljkovac.Dodaje kako su 1991. godine, pre nego što je bio ispaljen i prvi metak porodice uglednih hrvatskih političara bile su spremne na beg. Među njima navodi visokopozicionirane HDZ-ovce, ali i bivšeg predsednika Hrvatske Stipu Mesića.
BOLJKOVAC: U HRVATSKOJ I DALJE ŽIVI USTAŠTVO
Podsećanja radi, početkom ove godine, nakon komemorativnog skupa žrtvama ustaškog terora u Gornjoj Trebinji kod Karlovca, Boljkovac je novinarima rekao da se ne boji mogućeg zatvora zbog optužbi za zločin nad civilima 1945. jer "nije kriv niti sud ima argumente za njegovu krivicu“.Županijski sud u Zagreb optužio je Boljkovca da je kako šef kotarske OZNE 1945. Godine naredio likvidaciju 21 civila zbog njihove saradnje sa ustaškim vlastima."Sve je moguće zbog prevelikih diskrecionih ovlašćenja sudija, iako likvidacija iz 1945. godine nema nikakve veze sa mnom“, rekao je Bojkovac, javila je agencija Hina.On smatra tragičnim to što se u Hrvatsku vraća “ustaštvo pa se sudi SKOJ-evcima koji su protiv fašizma dizali ustanak 1941.godine“."Kome treba sada suđenje protiv onih koji su prvi dizali ustanak i izvršavali zadatke, propešačili ove krajeve kad se klalo i ubijalo, kao i ovde u bivšoj opštini Skakavac? Nekome valjda treba. Ali to je opomena. Opomena!", kazao je Boljkovac.
KO JE JOSIP BOLJKOVAC?
Josip Boljkovac, prvi ministar unutrašnjih poslova Tuđmanove Hrvatske i jedan od poslednjih hrvatski partizanskih kapitalaca, umro je u 10.11.2014. u 93. godini u karlovačkoj bolnici.Boljkovac je rođen 1920. Godine u Vukovoj Gorici nedaleko Karlovca, a početkom Drugog svetskog rata odlazi u partizane, da bi kraj dočekao kao šef Ozne za kotar Karlovac. Šezdesetih godina bio je gradonačelnik Karlovca, a nakon sloma Hrvatskog proleća 1972, odnosno Maspoka, kada je stao na stranu Savke Dapčević - Kučar i Mika Tripala, uklonjen je iz političkog i javnog života. Početkom devedesetih priključio se HDZ-u i Tuđman ga imenuje prvim ministrom unutrašnjih poslova samostalne Hrvatske, da bi ga već 1991. smenio sa tog položaja, ali ga nije ućutkao.
Naprotiv, tek je tada progovorio na način koji je sablažnjavao politički establišment i najširu javnost Hrvatske opijenu antisrpskom histerijom.
(Webtribune/Vesti-online)
