Krajem mezozoika dugovrati biljojed nastanjivao je oblast, koju je tada prekrivala džungla. Ona se znatno razlikuje od onoga što je dr Hešam Salam i njegov tim diplomaca zatekao kada je počeo sa istraživanjem područja 2013. godine.
Tim je pažljivo iskopao kosti vilice, nogu i ostale fosile i doneo ih u Paleontološki centar za proučavanje kičmenjaka na Univerzitetu u Mansuri.
Pronađeni deo skeleta ukazivao je na sličnost anatomije dinosaurusa sa evropskim džinovima iz istog perioda, što je u suprotnosti sa teorijama da su afrički dinosaurusi bili kompletno izolovani tokom mezozoika. Istraživači se nadaju da se ispod peska krije još otkrića.
"Sa sigurnošću možemo reći da je ove dinosauruse nešto lovilo. Kao i u svakom ekosistemu, ukoliko bismo otišli u džunglu pronađli bismo lava i žirafu. Znači, pronašli smo žirafu, ali gde je lav? To je ono što ćemo pokušati da otkrijemo", kaže vođa tima Hešam Salam.
"Žirafa" je nazvana "Mansurosaurus šahine", po univerzitetu sa kog dolazi istraživački tim i jednom od osnivača paleontološkog odeljenja.
Kurir.rs/ Tanjug
Foto: EPA