Uz pomoć laserskog skeniranja, pokazano je da su sva ta mala naselja pratila isti plan izgradnje, skoro kao moderna predgrađa u Americi sa nanizanim redovima kućama.
Laserom je skenirano 37 naselja u Meksiku i četiri koja zalaze preko granice, u Gvatemalu, sva izgrađena po sličnoj šemi kao Izapa. Drevni grad Izapa bio je sedište moći kraljevstva koje je postojalo između 700-100. godine p.n.e.
Na lokaciji se nalazi i humka visoka 18 metara zvana Las Viudas i arheolozi pokušavaju da saznaju kako su ovo i slična mesta bila povezana sa kraljevstvom Izapa. Pokazalo se da je Las Viudas najveće sekundarno naselje u kraljevstvu.
Čak su i manji centri pratili isti plan za svoje humke i trgove, sa najvažnijim piramidama smeštenim na severnom kraju naselja.
Severno-južna osa gradova, usmerena je blago na istok, prema vulkanu Takana.
U određenom trenutku, ova šema urbanog dizajna nije se više primenjivala na Izapu. Grad je prošao kroz obnovu koja je sakrila originalni urbani plan.
Izapa je ogromna arheološka lokacija u meksičkoj državi Čiapas, smeštena kod reke Izape, pritoke Sučijate kod vulkana Takana, šeste najviše planine u Meksiku.
Grad Izapa proteže se na više od 2,2 kilometra, što ovu lokaciju čini najvećom u Čiapasu. Zbog obilja izrezbarenih majanskih stela i spomenika, termin “izapanski stil” preneo se i na opise sličnih objekata pronađenih na brdima i dolinama u Pacifiku, uključujući gvatemalske lokacije Takalik Abadž i Keminelhujuu.
Izapa je smeštena na vlažnom i brdovitom vulkanskom tlu koje je još obradivo. Klima je ovde veoma topla i vlažna, pa je područje oko Izape bilo glavno za proizvodnju kakaa. Ovaj region, poznat kao Sokonusko, koristili su Asteci.
Kurir.rs/The Sun Foto: Profimedia