To se kosi sa obe dominantne teorije o poreklu zaraze, da je krenula sa pijace u Vuhanu, kao i da je proizvod neke od laboratorija.
Tim naučnika na čelu da Piterom Forsterom mapirao je genom virusa i pratio njegove mutacije. Na osnovu ovih podataka smatraju da je do infekcije ljudi moglo da dođe još u septembru, južno od poznatog epicentra epidemije, a da patogen tada još uvek nije bio smrtonosan dok se širio među populacijom.
"Virus je možda mesecima ranije mutirao u svoj konačni oblik, koji efikasno napada ljude, ali je ostao u slepim miševima, drugim životinjama ili možda čak ljudima, i to u obliku koji nije smrtonosan, nekoliko meseci pre nego što je prošao na druge osobe", smatra genetičar Forster. On je na čelu tima istraživača iza ovog naučnog rada koji još nije recenziran.
NE PROPUSTITE
Važeća teorija je da je virus prešao sa šišmiša na neku drugu životinju, poput ljuskavca, a zatim na ljude, međutim nova studija dovodi to u pitanje, prebacujući izvor zaraze južno od Vuhana. Ipak, da bi se došlo do konačnog zaključka potrebno je još uzoraka tkiva slepih miševa, drugih životinja koje su mogle da budu nosioci i ranih pacijenata, upozorava naučnik.
"Ovo je najbolja pretpostavka koju u ovom trenutku možemo da napravimo, dok još čekamo analize uzoraka pacijenata iz 2019", zaključio je Forster u razgovoru za Njuzvik.
Kurir.rs/Scmp.com/Njuzvik
NE PROPUSTITE
