Ona i još nekoliko članova udruženja su uhapšeni 1943. godine dok su bacali antiratne letke sa kritikom režima Adolfa Hitlera sa balkona na Univerzitetu u Minhenu.
Sofi i njen brat Hans su četiri dana kasnije pogubljeni jer su odbili da se izvine.
Po zanimanju je bila vaspitačica u obdaništu. Na Univerzitetu u Minhenu studirala je biologiju i filozofiju. Njen brat je okupio oko sebe grupu prijatelja koja se isprva interesovala za umetnost, filozofiju i teologiju. Vremenom, počeli su da razmatraju kako bi trebalo da se ponaša pojedinac u okolnostima diktature.
Na suđenju, Sofija je izjavila:
"Neko je, najzad, morao da počne. Ono što smo napisali i govorili, u to su verovali i mnogi drugi. Oni samo nisu smeli da se izraze kao mi."
O Sofi Šol, njenom bratu i drugim članovima tajnog udruženja koji su se suprotstavili strahotama nacional-socijalističke ideologije uči se u nemačkim školama ali su obrađeni i u nemačkim filmovima i pozorišnim komadima.
Danas je u Minhenu na desetine mladih učestvovalo u pozorišnom performansu o životu Šolove koji je izveden na otvorenom zbog restrikcija uvedenih zbog korona virusa.
Nedavni pokušaji demonstranata protiv antipandemijskih mera u Nemačkoj da sebe porede sa žrtvama nacizma ističući da se osećaju kao Sofi Šol, izazvali su sablažnjavanje, kao i osude političara i organizacija koje predstavljaju preživele holokausta, uključujući Međunarodni komitet za Aušvic.
Guverner Bavarske Markus Seder odao je počast Šolovoj u petak, ističući da je ona u 21. godini bila spremna da "žrtvuje svoj život za slobodu, za svoj stav i za svoju savest".
Kurir.rs / Beta, Foto: Profimedia / ADN Zentralbild / AFP